Euro i "mali" čovjek

Njemačka vlada pokazuje Europi i svijetu da ozbiljno namjerava štedjeti. Poslala je u Bundestag nacrt proračuna za 2011., te plan ušteda do 2014. težak 81 milijardu i 600 milijuna eura. Masovno smanjenje izdataka, smanjeno vladino zaduživanje, to su prijedlozi Bundestagu. Iako svjetski pokazatelji daju naslutiti mogući pad potrošnje, te potrebu povećanja domaće potrošnje, rasterećenja potrošača, štednjom vlada udara pravcem koji se može pokazati i štetnim. Ako Nijemci pretjeraju sa štednjom, mogli bi dovesti do recesije (Sarkozy).  

Njemačka vlada pokušava uspostaviti nadzorni mehanizam i odgovorno fiskalno ponašanje unutar Europske unije, disciplinu država članica. Koje nikad više, (poput stare grčke vlade), neće moći zatajiti pravo stanje svojih financija, dugova, proračunskih planova i lakirati stanje u gospodarstvu.

Talijanski premijer Berlusconi u televizijskom spotu poziva narod da pomogne nacionalnom gospodarstvu tako da godišnji odmor provede u Italiji. Izaberi Italiju za odmor, jer je Italija jedinstvena zemlja neba, sunca, mora, ali i povijesti, kulture, umjetnosti. Italija je jedinstvena zemlja koju još moraš otkriti, govori u reklami Berluconijev glas. Oko 14 milijardi eura Talijani potroše na odmore u inozemstvu. 

Francuska je vlada naredila svojim ministarstvima da štede. Britanija koja se izvukla iz recesije (predviđen je rast 0,7%), uz plan Cameronove vlade da oštro štedi, sva ministarstva osim obrane, zdravstva i obrazovanja izradit će plan ušteda do 40% sredstava. A zbog tih vladinih rezova, Monetarnopolitički odbor Bank of England ostavlja vodeću kamatnu stopu na 0,5%. Vladina štednja ukinut će mnoga radna mjesta, utjecat će na smanjenje potrošnje. (Europska središnja banka istodobno je ostavila vodeću kamatnu stopu na 1%.)

Posebna jesenska tempirana bomba mogla bi biti Španjolska. Deficit joj je narastao iznad 11%, nezaposlenost je oko 20%, nezaposlenost mladih oko 40%, do 60 % pala je građevinarska aktivnost u nekim dijelovima zemlje. Što radi vlada, pokušava uvesti drastičan plan štednje, istodobno sačuvati psihološki osjećaj stabilnosti. Manjinska vlada pokušat će u rujnu progurati novi proračun za 2011., iako nije vjerojatno da Zapaterovu drastičnu štednju podupre većina španjolskih stranaka. Moguća propast planova štednje dovela bi do novog vala krize, vjerojatno ne samo u Španjolskoj.

Unatoč najnovijim štrajkovima i pobuni radnika i sindikalista, Europska unija smatra kako grčka vlada ispunjava preduvjete za ono što se od nje očekuje, smanjenje proračunskog deficita. Predsjednik Europske središnje banke Trichet izjavljuje kako neće biti velikog vala nove financijske krize i recesije. Europa pokušava usput disciplinirati problematične banke i obuzdati, oporezovati i transakcije i pohlepne bankare. Ovog mjeseca 91 banka podvrgnuta je kriznom ispitivanju nadzornih tijela. Udruga europskih bankovnih nadzornika ispitat će 65% bankarskog tržišta. Među inima: Banco Santander, Deutsche Bank, HSBC, Societe Generale.

Nadalje, Europska komisija lansira prijedlog zemljama članicama o usklađivanju povećanja dobne granice za odlazak zaposlenika u mirovinu, s produljenjem trajanja životnog vijeka. To bi, smatraju, moglo donijeti nove uštede državama. Povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu ključni je dio grčkog programa štednje. Sinoć je parlament podigao granicu za mirovinu za žene i muškarce u privatnom sektoru sa 60 na 65 godina, a uskoro bi trebao isto učiniti i za javni sektor. Šesti put od veljače opći štrajk u Grčkoj, ovaj put u Ateni je jedan od prvih razloga štrajka upravo povećanje granice za mirovinu. U štrajku su opet cijela ministarstva, porezni uredi, pošte, banke, škole, sveučilišta, prijevoznici, i tako dalje. Ali, Uniji ovaj štrajk ne čini se važnim ni opasnim poput onih potkraj zime i početkom proljeća, dok nije postojao model ni fond za spašavanje stabilnosti eura.  

Pomognut posebnim pričuvnim fondom od 440 milijardi eura, te nizom akcija članica Eurozone, euro se uspijeva održati kao stabilna pa i svjetska valuta (dio kineskih i ruskih deviznih zaliha ostaju u eurima). Ipak, tijekom proteklih mjeseci krize dolar jača, a euro pada u odnosu na dolar, tako da mali čovjek, mali štediša pojačano razmišlja o mogućim efektima tih valutnih kretanja i cijele krize na njegov privatni kućni proračun i ušteđevinu koja je kod velike većine Europljana uglavnom u eurima. Od “grčke bolesti” nadalje problemi oko eura zabrinjavaju obitelji diljem Europe, neke zbog kredita, druge pak zbog ušteđevine, radnih mjesta, poskupljenja života, smanjenja životnog standarda, itd.

U Frankfurtu na Majni sam nedavno nakon posjeta Deutsche Bank Researchu razgovarao s ekonomistom dr. Sinišom Kušićem. Upravo o tom utjecaju kretanja oko eura na malog čovjeka, o utjecaju na prosječnu njemačku obitelj. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da se svjetsko gospodarstvo (zahvaljujući Kini, Indiji, Brazilu,...) oporavlja jače nego što se mislilo. MMF prognozira rast od 4,6%. Među bogatima, najviše se oporavljaju Kanada i SAD, a njemačko gospodarstvo ipak bi raslo samo umjereno. Za 2011. godinu MMF korigira predviđanje rasta u Eurozoni na niže, umjesto 1,5%, gospodarstvo Eurozone raslo bi 1,3%. Zbog dužničkih problema, kažu.

Istodobno, njemački izvoz porastao je u svibnju gotovo 29%, što je najveći skok u proteklih 10 godina, a uvoz je istodobno porastao najviše u proteklih 20 godina, za oko 34%. I jeftiniji euro tu pomaže, jer pojeftinjuje njemačke proizvode na tržištima Kine, Azije i SAD-a.

Pogledajte videoprilog razgovora sa znanstvenikom rođenim i školovanim u Njemačkoj, koji se na Goetheovu sveučilištu u Frankfurtu na Majni posebno bavi mogućnostima regionalnih ekonomija jugoistočne Europe.

Jozo Ćurić
komentator na HTV-u
8. srpnja 2010.