Fond spasa eura

Privoliti Bundestag da odobri paket od 750 milijuna eura, koji Eurozona priprema kao osiguranje za slučaj financijske slabosti pojedine članice, nije lak posao njemačke kancelarke. Berlin bi trebao u tom fondu spasa eura sudjelovati sa 148 milijardi eura.

“Svi osjećamo, sadašnja je kriza eura desetljećima, ili od potpisivanja Rimskih ugovora, najveće iskušenje koje Europa mora savladati. To je iskušenje egzistencijalno, a ja tome dodajem, ono mora biti savladano. Krenimo u bit. Euro, koji je zajedno sa zajedničkim tržištem temelj za rast i blagostanje i u Njemačkoj, taj euro je u opasnosti. Ako tu opasnost ne odvratimo, onda su posljedice za Europu nesagledive”, tako je govorila kancelarka Merkel braneći svoje mjere i nagovarajući parlament. Pooštravanje pravila igre prije svega mora služiti jednome cilju, kaže kancelarka. Države članice moraju preuzeti vlastitu odgovornost za solidno vođenje svojih proračuna, to je ključna kvaka svega napora, a to se ne može uopće dovoljan broj puta ni izgovoriti. “Nužne su sa stajališta savezne vlade sljedeće mjere: brža i stroža primjena sankcija protiv onih članica Eurozone koje ne poštuju obveze smanjivanja svojeg deficita. Drugo, hoću da i izvan Europe, zajedno s državama članicama G20, poduzmemo reguliranjem financijskih tržišta mjere predostrožnosti, kako bismo zaštitili svjetsko gospodarstvo od nove krize. U područjima u kojima samostalni natup Njemačke ne izaziva štete, radit ćemo i nacionalno samostalno”, dodaje Merkel. Ona se pohvalila kako su monetarne regulacijske vlasti protiv špekulanata, zabranile klađenja na nepokriveno klađenje na kratkoročni pad vrijednosti dionica 10 najvažnijih njemačkih poduzeća i državnih obveznica zemalja Eurozone. Menadžeri fondova klade se na kratkoročni pad tečaja (posuđujući ili pak ne posuđujući dionice i obveznice iz Eurozone), ili pak trguju nepokrivenim osiguranjima kredita, pa špekulacijom dovode do iznimnih oscilacija vrijednosti. Odluka je uspaničila investitore, podijelila europske partnere, jedno vrijeme povjerenje u stabiliziranje eura još više slabi. “To jest njemačka samostalna odluka, ali se uklapa u zajednički pravac, mi svi u Europi to podupiremo. Jako se zauzimam za to da iz krize učimo, to je šansa u krizi, sve je već dovoljno gadno. Ali, ne bismo preuzeli svoju odgovornost kad ne bismo rekli, povucimo pouke koje moramo povući, čak i kad ne možemo globalno regulirati sve ono što bismo htjeli...”, rekao je braneći ovog tjedna vladine odluke njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. 

Velike su unatoč dubini krize razlike unutar Unije. Tako su se, na primjer, Nizozemci i Šveđani usprotivili ideji jačeg nadzora svojih budućih proračuna. Ideja je bila slati proračune Europskoj komisiji i drugim državama članicama Eurozone, kako se ne bi ponovio slučaj grčke rastrošnosti. Njemačka kancelarka jasno ponavlja kako drugi i treći put Nijemci ne bi htjeli spašavati one koji sami ne štede. Eto nove poruke o budućem ponašanju u Eurozoni. U video prilogu uz ovaj tekst pogledajte dvije stvarnosti, jednu s ulica u Ateni, pa drugu stvarnost u krugovima financijaša i visoke politike u Berlinu.    


Jozo Ćurić
komentator u HTV-u
21. svibnja 2010.