Psihologija pohlepe ili "slom" burzi

Nije riječ o Grčkoj koja leteći na krilima eura i eurozone 10 godina neumjereno i možda prekomjerno “zarađuje” i troši, nego je riječ o pohlepi koja je ugrađena i u poslovanje i u moderne medije u doba globalizacije.

U dvadesetak minuta, iz Bogu znanih razloga, ili pak zbog neke zavjere ili “slučajne” pogreške, Dow Jones indeks srušio se u trenu za 998,5 bodova, pao je ispod psihološke granice od 10 000 bodova, pa je vrijednosti nekih ujutro bogatih i prosperitetnih tvrtki uvečer po našem vremenu oborena na jedan dolarski cent.

Najveći pad indeksa koji uvezuje najvažnije američke poslovne vrijednosti, nalikovao je na smak poslovnog svijeta, propast poslovanja, veliki crni četvrtak, slom burzi. Nalikovao je petnaestak minuta na globalni blackout, a pitanja u tim minutama “Što je pravi uzrok?”, nisu pronalazila logičnog odgovora. U paničnim prodajama isparavala je u zrak tisuća milijardi dolara vrijednosti dionica. Ali, nije važan toliko za ovu priču pravi razlog pada Dow Jonesa za više od 9 posto, nego je važan odgovor na pitanje što je uzrok, a još je važniji zapravo slijed događaja.

Na scenu stupa medijska pohlepa ili pohlepa medija. Uz natpise “izvanredne vijesti” medijski akteri povezuju u roku od nekoliko minuta slike mase u Grčkoj (pazite, samo 3000 ljudi bilo je na ulicama Atene!!!) koja u svjetlu večernjih uličnih svjetiljki razbija izloge, pali vatru, udara policajce. Neke su si njemačke mreže toga trenutka dopustile uz te snimke dva natpisa, jedan “Izvanredno stanje u Grčkoj” i drugi “Atenska kriza - pucanje svjetskih tržišta”.

Svi ti potezi bili su pogrešni, ali slijed događaja zbog medijske pohlepe uvezuje naprečac prvo što dođe pod ruku. Težnjom medijskih aktera da budu prvi, da prvi daju odgovor, da Neprovjereno potvrde što hitnije kao Točno, neprovjerene i tako povezane snimke i vijesti vežu i pokazuju kao istinu. Perpetuiraju oko pola sata taj zli posao i propast vrijednosti na tržištima, tope se milijarde dolara novca, a dio se zapravo topi i zbog slijeda televizijskih prikaza koji su umnožili i dali “pogrešci” ili zavjeri da na ekranima planeta živi kao istina. 

Užasan je osjećaj da dvoje ljudi, od kojih jedno okida tipku, a drugo to pokazuje na televizijskoj mreži, da samo dvoje pogrešno uvezanih i postavljenih ljudi mogu naštetiti globaliziranome svijetu više nego nekad bolesti, katastrofe ili ratovi. Vjerojatno je užasan osjećaj sinoć bio kod mnogih, kad su im vrijednosti ni zbog čega bitnoga nestale u nepovrat.

Nervoza tržišta je legitimno stanje osjećaja ljudi, koji se okruženi matematičkim formulama i  zadanim novčanim veličinima odupiru na razne načine svekolikim vibracijama koje dolaze iz života. Ali, kako objasniti tu sinoćnju nervozu moćnih televizijskih mreža? Narodne su mase i sebe i imovinu “realne” ekonomije, čini se, već izručile na potpunu milost i nemilost kontrolora informacija.  
                                                                                                             Jozo Ćurić