Grčka uoči odluke

U prvom kvartalu narod je iz grčkih banaka povukao oko 11 milijardi eura. Zanimljivo je da je u Hrvatskoj s dolaskom krize štednja u bankama porasla. Eto još jedne sitnice koja govori da su grčka i hrvatska stvarnost zapravo neusporedive.

Uoči odluke Europske unije i MMF-a o početku trogodišnjeg kreditiranja grčke države, veliki prosvjedi u Ateni donijeli su prve žrtve, poginule i ozlijeđene ljude.

Prva je zabluda pomoć. Nije riječ o pomoći, o nekim darovima, nego o zajmovima koje Grčka mora vratiti. Pomoć država članica Eurozone zapravo je u jamstvima. Države jamče bankama koje će istresti milijarde, da će Grci koji na tržištu kapitala ne mogu dobiti novac, ipak vratiti kredite. (Ili će to jamci za njih!). U tim jamstvima je rizik za vlade, za MMF, pa su od Grčke tražili da pokaže ozbiljnost.

U zemlji od 11 milijuna stanovnika, samo nekoliko tisuća njih prijavilo se za plaćanje najvećeg poreza, prijavili su znači godišnje prihode veće od 100 tisuća eura. Neplaćanje poreza, neizdavanje računa od kioska, tržnica, do brijačnica i sitnog biznisa svih vrsta, to je grčka stvarnost protiv koje se mora boriti vlada premijera Georgisa Papandreoua.

Fakelaki je u prijevodu mala kovertica koja napunjena novčanicama mijenja vlasnika, kako bi onaj tko podmićuje u Grčkoj dobio zauzvrat neku iznimnu uslugu. 300 eura za prolazak na eko-testu vozila (?), 100 eura za najobičnije liječničke ili druge usluge, trećina oporezive svote porezniku da ne naplati puni porez i tako dalje, tarife su razne.

U videoprilogu pogledajte još nekoliko sličica o Grčkoj uoči ključnog petka, kad vođe Unije odlučuju o zajmovima.