Sučeljavanje na HRT-u

Hrvatska radiotelevizija organizirala je sučeljavanje na koje su pozvani predstavnici stranaka i koalicija koje prema našem istraživanju u bilo kojoj izbornoj jedinici prelaze 4 posto.





Prema HRejtingu ih je 6, pa je tako vodstvo HRT-a večeras na Prisavlju dočekalo Krešimira Bubala iz Domovinskog pokreta, Ivana Vilibora Sinčića iz koalicije Dosta pljačke, Tomislava Ćorića iz HDZ-a, Mostovu Mariju Selak Raspudić, Tomislava Tomaševića iz koalicije predvođene platformom Možemo te Rajka Ostojića iz Restart koalicije.

Cijelo sučeljavanje pogledajte ovdje:



 

U studiju se tako našlo šest predstavnika stranaka i koalicija koje prema HRT-ovom istraživanju rađenom na uzorku od 6.000 ispitanika prelaze izborni prag.

Naime, prema pravilima HRT-a koja je odobrilo Državno izborno povjerenstvo javna radiotelevizija tijekom kampanje mora sučeliti sve koji u bilo kojoj izbornoj jedinici prelaze 4%.

Pojednostavljeno, kada jednom krene službena kampanja, ne možemo više sučeljavati samo čelnike najvećih opcija. A pokušali smo onda kada smo to mogli - u pretkampanji. Tada smo pozvali na sučeljavanje Andreja Plenkovića i Davora Bernardića, no Bernardić ga je u tom trenutku odbio.

Večeras smo pak pozvali lidere stranaka i koalicija koje sigurno prelaze prag, ali dio njih je, usprkos stalnom medijskom busanju u prsa, odlučio poslati svoje predstavnike. Neki možda i jastrebove.

Tako je iz Domovinskog pokreta Miroslava Škore došao Krešimir Bubalo, iz Restart koalicije Rajko Ostojić, iz HDZ-a Tomislav Ćorić, iz Mosta Marija Selak Raspudić, iz koalicije "Dosta pljačke!" Ivan Vilibor Sinčić, a iz koalicije predvođene strankom "Možemo" Tomislav Tomašević.

Zašto se lideri nisu pojavili na sučeljavanju?

Na pitanje zašto Miroslav Škoro nije došao na sučeljavanje, nego je umjesto njega poslan Krešimir Bubalo, Bubalo je odgovorio:

- Gospodin Plenković je zazivao sučeljavanja, onda je odustao. Nakon toga je i gospodin Bernardić. Onda je logično da, ako ne idu predsjednici stranaka, da gospodin Škoro u ime naše koalicije ne dođe večeras. Ja se nadam da će rasprava biti argumentirana, ali očekivali smo i mi da se sučeli najjači trojac.

Umjesto predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića na sučeljavanju je sudjelovao Tomislav Ćorić.

- Gospodin Plenković je pristao na sučeljavanje na Hrvatskoj radioteleviziji 16. ovog mjeseca, međutim nažalost, tzv. lider opozicije, gospodin Bernardić, nije pristao na to, komentirao je Ćorić.

Rajko Ostojić koji se pojavio umjesto Davora Bernardića rekao je:

- On je trebao doći, ali nema Plenkovića. Plenković je očito bjegunac. Cijelo vrijeme zove Bernardića bjeguncem, a Plenković je pobjegao. Ili možda razgovara s Charlesom Michelom. Vjerojatno imaju nekakav važan državnički razgovor. Vjerojatno je na telefonu, na videokonferenciji, tako da ga razumijem. Ali da je Plenković ovdje, ja bih sigurno bio kući, gledao s kokicama, uživao bih kako bi Bernardić branio naš, SDP-ov program, rekao je.

Ivan Vilibor Sinčić prokomentirao je ponovno pomirenje s Ivanom Pernarom, rekavši da se s njim nije razišao na programskoj razini, samo na osobnoj.

Marija Selak Raspudić kazala je kako joj je neugodno slušati zašto tko nije došao, rekavši da je to "jedna borba ega gdje su svi fokusirani jedni na druge, umjesto na birače". Kazala je kako ona nije imala priliku za sučeljavanje u svojoj, prvoj izbornoj jedinici pa su se dogovorili da će se ona umjesto Bože Petrova okušati u tome. Druga im je namjera bila da pošalju poruku poslavši na sučeljavanje ženu.

- I da time u praksi pošaljemo jednu snažnu poruku o toj jednakosti o kojoj su se svi busali o prsa tijekom kampanje, a eto na kraju, kada su se stisnuli redovi, ostala je samo jedna žena.

Tomislav Tomašević rekao je kako su u zadnjih 48 sati na različita sučeljavanja išli i Danijela Dolenec i Katarina Peović i Katarina Benčić, međutim ono što se njima činilo jest da je fer prema javnoj televiziji da se kao lideri koalicija odazovu ako su dobili poziv.





Kandidati su nakon toga počeli odgovarati na pitanja.

Kako planirate sačuvati radna mjesta u recesiji koja dolazi?

Bubalo:
Iduća vlada mora donijeti odlučne mjere. Vidi se nesrazmjer u rastu BDP-a i svemu onome što država uzima od građana i gospodarstva. Gospodarstvo moramo rasteretiti.

Sinčić: Koronakriza nije uništila hrvatsko gospodarstvo, pokazala je koliko su ga HDZ i SDP devastirali. Problemi se rješavaju vrlo jednostavno, centralne banke moraju ovakve nespecifične krize rješavati primarnom emisijom.

Ćorić: Hrvatska je u krizu ušla vrlo otporna. U četiri godine mandata doživjeli smo 109.000 više radnih mjesta, više plaće, porezno rasterećenje, rast kreditnog rejtinga. To je omogućilo da krizu apsorbiramo na vrlo dobar način, imamo nekoliko tisuća više zaposlenih nego prije četiri mjeseca. U jesen ćemo ući spremni i neće doći do masovnog otpuštanja.

Selak Raspudić: HDZ je učinio veliku grešku i štetu hrvatskom narodu svojim gospodarskim programom u vrijeme krize - omogućili su centrima poput Lidla i Kauflanda da neometano posluju dok je našim ljudima i OPG-ovima bilo zabranjeno da obavljaju djelatnosti na placu. Pobrinut ćemo se da imaju mogućnost prodavati svoje proizvode. Tu su i moratoriji na kredite i ovrhe, smanjenje PDV-a ugostiteljima. Morat će se financirati dio radnog vremena te smanjiti parafiskalne namete.

Tomašević: Nismo još došli na broj radnih mjesta koji smo imali prije krize 2008. Ne možemo ići na staro, moramo napraviti zaokret u razvoju. Ne možemo samo ovisiti o turizmu, vidimo koliko je to volatilna grana.

Ostojić: Grad Zagreb treba obnoviti, to je zagrebački new deal. Drugo je zakon o moratoriju na kredite, treće zakon o neoporezivom dijelu dohotka. Nije vrijeme za štednju, vrijeme je za ulaganja, potrošnju. I naravno, teritorijalni preustroj.

Koje mjere biste poduzeli ako dođe do drugog vala epidemije koronavirusa i biste li se cijepili kada cjepivo dođe?

Bubalo:
Ja jesam za cijepljenje. Bilo je loše to što se sve naglo zatvorilo, pa se sve naglo otvorilo. Nije trebalo napraviti onakvo zaključavanje. Poduzetnici su cijelo vrijeme tražili da rade, da im je dozvoljeno, ne bi tražili naknadu za nerad. Situacija je pokazala da nismo spremni dočekali epidemiju, nismo dobro reagirali.

Sinčić: Politika Vlade prema koronakrizi je u potpunosti promašena. Mjere strogosti su se pokazale promašene, uništile su gospodarstvo, kulturu, ugostiteljstvo, turizam. Trebalo je samo rizične skupine staviti u izolaciju. Cijepljenje bi trebalo biti preporučeno, a ne obvezno, kao i druga cjepiva. Protiv smo praćenja.

Ćorić: RH s današnjim danom ima 108 žrtava. Svaki od izgubljenih života za RH znači jako puno. U odnosu na najveće svjetske i europske ekonomije smo reagirali fenomenalno - obranili smo ljudske živote, zdravlje naših građana. Brojke u RH nisu zabrinjavajuće. U ekonomskom dijelu smo spasili 500.000 radnih mjesta.

Selak Raspudić: Ne mislim da ću se cijepiti, nisam ugrožena skupina. Pitanje je kako će, zbog trijaža, građani doći do primarne zdravstvene zaštite. Žrtve nisu samo ove konkretne, puno je i pregleda odgođeno, građanima treba i psihološka pomoć.

Tomašević: Mislim se cijepiti, stvar je odgovornosti prema drugima, da se uspori širenje virusa, da se stvori imunitet krda i to je stvar političke odgovornosti. Mjere Stožera izgubile su svaki kredibilitet, a imali su ga na početku. I sada se rade brojne greške.

Ostojić: Ja ću se cijepiti, molim vas da se svi cijepite. Ja se svake godine cijepim protiv gripe i to je odgovorno ponašanje. Treba čuvati najranjivije skupine, čuvat ćemo studentske i đačke domove, škole.

Kako dugoročno osigurati stabilnost mirovinskog sustava u zemlji u kojoj umire 15 500 ljudi više nego što se rađa i u kojoj 600 000 umirovljenika živi na rubu siromaštva?

Sinčić:
Tu se još jednom vidi da su HDZ i SDP isto. Nekada je omjer mirovine i plaće bio 75%, sada je 39% s trendom pada. To su tekovine njihove politike. Glavni problem je drugi mirovinski stup. HDZ i SDP kažu ulažite tamo, to će vam se oploditi, to je laž, to je netočno. Neće se oploditi, jer bi morali doživjeti 91 godinu da bi dobili ono što ste uplatili. Drugi mirovinski stup treba biti dobrovoljan, to je naše rješenje.

Ćorić: Gospodin Sinčić izrekao je neistinu. Drugi mirovinski stup i reforma mirovinskog sustava iz 1998. godine koja je ušla u primjenu nekoliko godina kasnije, tranzicija je mirovinskog sustava i sustava međugeneracijske solidarnosti u sustav kapitalizirane štednje. Što se tiče drugog mirovinskog stupa, njegova funkcionalnost i doprinosi koji se tamo uplaćuju koji su na godišnjoj razini veći od 5% opravdavaju ono što se tamo ulaže. Mirovinski sustav može spasiti povećano zapošljavanje, veći broj osiguranika i veći BDP.

Selak Raspudić: Mi možemo govoriti o problemima drugog stupa. No, osnovni je problem naš BDP koji mora biti minimalno 4% pa na više. Nama fali radne snage da bismo mogli imati održiv mirovinski sustav. Moramo spriječiti odljev stanovništva i imati kvalitetne demografske politike. Moramo riješiti problem klijentelizma i korupcije, odgovor je načelan, ali to je jedini mogući način. 

Tomašević: Trećina umirovljenika je na rubu siromaštva. Civilne mirovine su nekoliko puta manje od povlaštenih mirovina koje dobiva oko 70 000 ljudi. To nisu zarađene mirovine i treba ih maknuti iz mirovinskog sustava. Što se tiče održivosti, ne može biti ovakav omjer radnika. Mi smo imali tri radnika na jednog umirovljenika, sada smo otprilike jedan na jedan. Neodrživo je zato što su ekonomske politike dovele do toga da su ljudi morali otići trbuhom za kruhom.

Ostojić: Statistika je neumoljiva, SDP je vladao 8 godina, i stvorili smo 4% BDP-a. Kad mi stvorimo 10 milijardi kuna, možemo podijeliti kulturi, fakultetima.  Mi smo to radili. Ono što mene brine, Hrvatska nikada do sada nije vodila ni fiskalnu ni monetarnu politiku. HNB je konačno počeo voditi dobru politiku. HDZ je promijenio zakon o obveznim mirovinskim fondovima, da se mogu zadužiti 5% bez da pitaju nas, buduće umirovljenike, to je prioritet kojim ćemo se baviti odmah u srpnju.

Bubalo: Ne da imamo staraca, nego starih staraca. Otišlo je 400 000 mladih ljudi koji su se raselili od Irske, Njemačke, Austrije i to je ono što će nam faliti. Bez tržišne radne snage, bez više zaposlenih nećete moći ostvariti povećanje mirovina. Naši umirovljenici žive na rubu siromaštva. Kad govorimo o drugom mirovinskom stupu, taj novca je privatan, svatko tko je uložio u taj fond,to su njegovi novci i ne može se nitko kockati s tim novcima.

EU ima ambiciozan plan do 2050. prijeći na klimatski neutralno gospodarstvo, kažu da će mobilizirati najmanje 1000 mlrd. eura javnih i privatnih ulaganja u tu svrhu. Pozicija Hrvatske - kako povući novce i u kom smjeru ih usmjeriti?

Ćorić:
Ambiciozna je EU, ali i RH. Postoji jako dobar potencijal. U tom smjeru ide strategija energetskog razvoja i nacionalni energetski klimatski plan. Želimo Hrvatsku učiniti što više klimatski neovisnom. Bitna nam je energetska neovisnost i alternativni dobavni pravci. Idemo u smjeru zelene Hrvatske.

Selak Raspudić: Energetska neovisnost jedan je od prioriteta, imamo veliki potencijal u pogledu solarne energije. Treba razvijati i ulagati u solarnu energiju, ali i u mikrosolare. Energetski neovisna država i čovjek, jer se on ne odnosi odgovorno samo prema energiji nego i okolišu u cjelini.

Tomašević: Obnovljivi izvori energije su ključni za zelenu transformaciju gospodarstva, tako da se što više komponenti za obnovljive izvore energije proizvodi u Hrvatskoj, to se može napraviti kroz zelenu javnu nabavu. Vjetroturbine, solariji, ali tako da budu u lokalnom vlasništvu. Spomenuo je model zelenih zadruga, da građani budu suvlasnici zelenih izvora energije.

Ostojić: Hrvatska je to odredila kao jedan od prioriteta - energija, kao i održivi razvoj. Moramo razvijati tzv. green deal, temelji se na čistom gospodarstvu, dekarbonizaciji energetskog sektora. Bitno je da to bude hrvatski proizvod, a ne da uvozimo. Najvažnije je sačuvati bioraznolikost Hrvatske.

Bubalo: Moramo biti jeftinija država, a mi nismo iskoristili vodne potencijale. Nismo iskoristili vjetar i sunce, a bitno je i da disperziramo na mala kućanstva, da onu energiju koju potroše, i proizvedu. Bilo javni ili privatni novac, treba uvijek gledali biste li vi uložili novac. Bitna je profitabilnost.

Sinčić: Mi smo prva zelena stranka, borili smo se da se zaštite Plitvice, protiv bušenja Jadrana, ali ne možete s HDZ-om i SDP-om, događala se masovna deforestacija. Vjetroelektrane i obnovljivi izvori energija apsolutno da, a da niste uništili Viadukt, mogli smo sve raditi tamo.

Kako popraviti stanje u zdravstvenom sustavu i smanjiti liste čekanja?

Selak Raspudić: Imamo velik broj bolnica, sustav treba reformirati i bolnice specijalizirati, to je jedini način da se riješi problem koji se tiče lista čekanja na pretrage.

Tomašević: U krizi se pokazalo da naš zdravstveni sustav mora biti javni, i za nas je neprihvatljiva bilo kakva privatizacija zdravstvenog sustava. Rješenje sigurno ne vidimo u privatnim subjektima. Najveći problem je gomilanje duga bolnica prema veledrogerijama, a radi se o oligopolu veledrogerija. Pravi troškovi zdravstvenog sustava su podcijenjeni i HZZO ima nerealne resurse za plaćanje troškova bolnica.

Ostojić: Slanje pacijenata u privatne ordinacije ne može biti rješenje za sustav. Ne možete navijati za Slaven Belupo, Hajduk i Dinamo. Dug je nikad veći - 10 milijardi.

Bubalo: Kosti iz ormara dolazit će nakon izbora, i dug će sigurno biti veći. U zdravstvu moramo biti brzi i učinkoviti. Faktički, država tjera ljude da plaćaju privatne medicinske usluge. Trebamo omogućiti i onima koji nemaju da dobiju brzu uslugu. Treba znati cijenu svake usluge, i red je da i država izvršava svoje obveze u roku.

Sinčić: Zdravstveni sustav se drži samo zahvaljujući požrtvovnosti zdravstvenih radnika. Sustavu treba velika reforma. O problemu visokih cijena lijekova rekao je da se Hrvatskoj formiraju dekretom te se usklađuju s cijenama u nekim mnogo bogatijim državama. Tako se novac prelijeva iz HZZO-a veledrogerijama, rekao je.

Ćorić: Struka kaže da se povećanje učinkovitosti sustava može kompenzirati uz jačanje sustava primarne zdravstvene zaštite i financijske snage. Sada postoje primarne liste čekanja i centralizirani sustav naručivanja, dakle tom se problemu već pristupilo. Gomilanje dugova u zdravstvu problem je koji dugo traje i morat ćemo se referirati na njega.

Prošlo je više od godinu dana otkako je istekao rok do kojeg je Ustavni sud rekao se treba donijeti novi zakon o pobačaju. Ako budete na vlasti, hoćete li mijenjati zakon i kako?

Tomašević:
Hoćemo, naravno, taj zakon se već trebao usvojiti. Zalažemo se za besplatan, dostupan i siguran pobačaj, pravo žene na izbor. Sramota je da se kampanja svela na te teme i mislim da je nevjerojatno da u 21. stoljeću netko misli zabranjivati pobačaj, pa čak i silovanim ženama.

Ostojić: Rado bih preskočio ovu temu. Kad čujemo što se događalo silovanim ženama, poslao bih samo poruku, čuvajte žrtve, sankcionirajte zlostavljače i sačuvajte ljudska prava. Imat ćemo liberalni novi zakon i bit će donesen do konca ove godine.

Bubalo: Zalažemo se za život. Puno je važnije ubrzanje postupka usvajanja, no bitno je reći da jesmo za život i to progovaramo. Imam četvero djece, drago mi je zbog toga, volio bih da u Hrvatskoj imamo više djece, no ovo je osobna stvar, a ženina je uvijek zadnja.

Sinčić: Svaki od naših zastupnika imao bi individualan glas u Saboru o ovom pitanju. Dali smo u proceduru u Sabor zakon o tome da se imena seksualnih prijestupnika, prije svega pedofila, objave i nismo naišli na podršku saborskih blokova. Ovoga časa u Hrvatskoj imamo 200.000 djece ispod granice siromaštva. To su tekovine HDZ-a i SDP-a.

Ćorić: Ustavni sud je tu po pitanju modernizacije zakona bio jasan. Zakon je donesen 1978. godine, nešto je stariji od mene i sigurno je da pojedine članke treba promijeniti, ali ovaj zakon sa sobom nosi vrlo bitne moralno-etičke i zdravstvene komponente i to je nešto što će biti predmet proučavanja i izmjena u narednom razdoblju.

Selak Raspudić: Teško je uopće razgovarati o ovoj temi, smatram je vrlo osjetljivom. I sama imam mnogo dvojbi oko nje i nije me to sram priznati. Most ima jedinstveni stav o tome da smo otvoreni, da trebamo razgovarati i da svi akteri trebaju sjesti za stol jer postoji samo jedan cilj - da smanjimo broj pobačaja, odnosno da on potpuno nestaje. Nemojmo se praviti da pričamo o nekakvim starim cipelama, zašto stvarati takvu društvenu klimu?

Kako se mislite boriti protiv korupcije?

Ostojić: To je neophodno potrebno radi integriteta društva. Društvo koje nema tradiciju, društvo koje nema kulturu, društvo koje ima korupciju, ne može napredovati. Mi ćemo inzistirati na društvu bez korupcije. Nakon HDZ-a uvijek isto: recesija, dug, popaljena zemlja. Najkorumpiranija smo zemlja i to je loše.

Bubalo: Zakon o porijeklu imovine je jako važan. Bitna je transparentnost, objedinjeni javni natječaji i svaki račun mora biti javan i dostupan. Zato je važna digitalizacija i informatizacija kako bi građanima sve bilo dostupno. Pokazalo se da imamo previše općina i gradova, moramo podvući crtu i to racionalizirati.

Sinčić: Mi smo predali 3 zakona: o zaštiti zviždača, o porijeklu imovine, zakon koji regulira imovinsku karticu. Zbog naše borbe su razotkrivene brojne afere, čak smo i primili tužbe za klevetu.

Ćorić:Korupcija ima ime i prezime. Svatko tko je osumnjičen za to treba za to i odgovarati. Bilo tko, bilo koja javna osoba, bilo koji javni dužnosnik. Što se tiče pobrojavanja imovine kroz imovinsku karticu, zašto ne. Ukoliko radimo javne dužnosti trebamo željeti to napraviti. HDZ ostavlja 109.000 radnih mjesta, 1.100 kn veću prosječnu plaću, 300 kn veću prosječnu mirovinu, 725 kn veću minimalnu plaću.

Selak Raspudić: Plenković je rekao  da radi novu strategiju protiv korupcije, ako to nije ruganje građanima, ne znam što je. Problem korupcije se mora rješavati na više razina: zahtjev transparentnosti na svim razinama. Ovo su retroaktivne mjere, problem su ljudi koji zloporabljuju zakone. Moramo mijenjati tu strukturu i time ćemo riješiti problem korupcije.

Tomašević: 5. srpnja treba poslati HDZ u samoizolaciju. Korupcija ima ime i prezime i zove se HDZ, skraćeno "kradeze". Treba napraviti reformu pravosuđa, primjer je gospodin Horvatinčić. Čovjek je osuđen na pet godina zatvora pa ispija kavu na špici. Građani nisu jednaki pred zakonom, imamo korumpirano pravosuđe i treba nam reforma pravosuđa, trebaju nam ograničenja "lokalnih šerifa" i da ljudi biraju zastupnike koji su se pokazali da nisu potkupljivi.

Migrantska kriza, kako bi se trebala postaviti EU i što Hrvatska treba učiniti?

Sinčić: To je globalni problem. Afrika ima 1,4 milijarde stanovnika. Nemoguće je bez globalnog djelovanja naći rješenje. Mi moramo kao Hrvatska štititi naše granice, mi smo protiv ilegalnih migracija, mi možemo svakome pomoći jer ljudi idu po šumama, napadaju ih vukovi.  Dugoročno rješenje je da se donese globalna politika koja se omogućiti da se zemlje Afrike i Azije razviju pa ljudi neće ni odlaziti od tamo.

Ćorić: Mi smo protiv ilegalnih migracija i policija je proteklih nekoliko godina odradila je sjajan posao, jer je jamčila sigurnost naših građana. Zaustavili smo tisuće ilegalnih ulazaka. Problem treba rješavati u samoj Africi. Naravno da Europa mora biti s jedne strane solidarna, ali mora promišljati kako o sigurnosti tako i o ekonomskoj budućnosti da se problem rješava gdje se događa i da se doznače određene količine novca. Europa nije spremna za 10 milijuna ljudi.

Selak Raspudić: Europska Unija se raspala po pitanju migranata. Da bismo imali kvalitetnu migrantsku politiku to je u prvom redu političko pitanje, migranti ne padaju s Marsa, to ovisi o nečijim odlukama. EU je trgovala s Turskom i Turska je odlučivala hoće li puštati migrante preko svojih granica, a na drugo može odgovoriti gospodin Ostojić, a to je ono što je javno govorio gospodin Milanović, da je ga je zvala Angela Merkel i zahtijevala od njega da se u Hrvatskoj zadrži veliki broj migranata. Mi se tu moramo postaviti i ostati suvereni, moramo ostati humani, ali čuvati granice. Prioritet je granica s BiH. 

Tomašević: Pravo na azil je naša međunarodna obveza i mi ju moramo poštovati. Nasilje na granicama je neprihvatljivo i sramota je da povjerenik za ljudska prava upozorava na kršenje ljudskih prava. I sramota je da se Hrvatska pretvorila u graničnu policiju cijele Europske unije. Velike sile zakuhaju ratove pa onda ljudi trbuhom za kruhom bježe iz tih zemalja. To pitanje treba rješavati na globalnoj razini.

Ostojić: Usporavanje globalizacije, mjesto nastanka riješiti, Afrika - Azija. Mjesto dodira Grčka - Turska. Hrvatska ne smije biti hot spot. Sjetimo se u vašem kraju gospodine Bubalo, mi smo bili izbjeglice, štitimo njihova prava. SDP i Milanović se pokazao kao suverenist, rekao je ne, ne možemo biti hot spot. Pružit ćemo im i dati im pomoć, to je naša obveza.

Bubalo: To je humanitarno pitanje. Meni je žao što mi nismo ušli u Schengen. Ostali smo s druge strane žice kao da nismo u EU. Mi nismo krajnja destinacija, ali nas u Domovinskom pokretu više brine odlazak naših 400 000 ljudi, a ne dolazak drugih. Evidentno je, to su rekli i policajci s kojima sam razgovarao, da su imali probleme i da to nije lak zadatak. Moramo braniti našu granicu i to je naš strateški interes.

S kim nakon izbora ne biste koalirali ni pod koju cijenu?

Ćorić: Ni pod koju cijenu ne bismo koalirali s onima koji su 2012.-2015. devastirali hrvatsku ekonomiju, rasturili je povećanjem javnog duga, smanjenjem broja zaposlenih, stagnacijom svih ključnih makroekonomskih pokazatelja. To je SDP, ekipa koja ni na koji način ne zaslužuje sljedeći mandat niti povjerenje građana i građanki za sljedeće četiri godine. Naš rezultat ovisit će o volji naših građana i građanki, nakon toga ćemo programski i svjetonazorski odlučili kako dalje.

Selak Raspudić: Nas zanima vlast, ali ne gola vlast. Tko god se kandidirao, treba biti spreman preuzeti odgovornost u svakom trenutku. Mi smo spremni. Ne bismo ni pod koju cijenu koalirali ni s kim tko nije spreman pristati na ovaj program o kojem smo govorili i zbog kojeg ćemo dobiti povjerenje naših građana.

Tomašević: Mi smo jedini bili transparentni, svi drugi glume. Mi smo rekli da nema šanse da podržimo vladu desnih stranaka koje bi htjele zabranjivati pobačaj ženama, tu su dvije u studiju. Ne bismo koalirali niti sa stankom kojoj se sudi za korupciju - HDZ. Rekli smo da dolazi u obzir na podržimo manjinsku vladu, SDP-ovu, ali samo ako će prihvatiti naše uvjete. Ako ne budu, radije ćemo ići na nove izbore. To je jedini način da se ne formira desna vlada koja nam donosi, čini mi se, crni mrak, obzirom na teme koje su dominirale u ovoj kampanji.

Ostojić: Ćorić je svjestan da SDP vodi u anketama i da će osvojiti vlast. Mi želimo osobe koje su za modernu, tolerantnu Hrvatsku. Situacija je ozbiljna, trebamo odmah početi s radom.

Bubalo: Ne bismo s Pupovcem, žetončićima, globalistima. Mi želimo sa suverenistima, koji žele provoditi jasnu suverenističku politiku, ali isto tako kompetentnim ljudima, a najbliže nam je ovdje u studiju Most.

Sinčić: Nikada s onima koji uništavaju volju građana, koji su dužnike prodali bankama, s onima koji su bolesnike prodali farmaceutskim lobijima i samovolji lobija, sa svima kojima ne smeta 10.000 gladne djece dok se istovremeno troši novac na besmislene stvari, kojima ne smetaju deložacije, dakle s kriminalcima, s onima koji su bili u vlasti ne. Samo s onima koje zanima pravda, razvoj, budućnost.

Završna obraćanja

Na kraju sučeljavanja došla su završna obraćanja biračima. Ostojić je pozvao građane da izađu na izbore, da uzmu kemijsku olovku i stave masku - a ako ih nemaju, SDP dijeli zaštitna sredstva. Tomašević je poručio da su oni u studiju jedini politički akter te pozvao građane da glasuju za njih ako ne žele desnu vladu, već zeleno-lijevu opciju za 21. stoljeće. Selak Raspudić poručila je da se već sada mogu mijenjati paradigme, a Tomaševiću je zaželjela sreću na izborima i rekla da imaju krasne zelene i neke druge politike oko kojih će rado koalirati s njima. Bubalu je također zaželjela sreću kao novoj opciji. Ćorić je rekao da je Hrvatska u protekle četiri godine postala bolja zemlja, s više radnih mjesta, većim primanjima i mirovinama, te poručio da im je plan da u naredne četiri godine Hrvatsku učine sigurnom zemljom. Sinčić je rekao da je njihova snaga u djelima, a ne u riječima, poručivši da ova zemlja ne može naprijed bez borbe protiv korupcije, a Bubalo je poručio da žele mijenjati stvari i drugačiju vladu koja će služiti hrvatskim građanima, a ne Bruxellesu ili globalističkim idejama.

Voditelji su bili Zrinka Grancarić i Mislav Togonal, a urednici Ana Jelinić i Branko Nađvinski.



Osim na HTV1, sučeljavanje smo prenosili uživo na našem YouTube kanalu, portalu, Prvom programu Hrvatskoga radija te preko multimedijske usluge HRTi. Na HTV4 u 22 sata emisija je emitirana uz hrvatski znakovni jezik.



Pratite našu stranicu Izbori 2020.