O posljedicama suše i ublažavanju stanja, ali i nužnosti sustavnog navodnjavanja

Iznadprosječna toplina i suša obilježile su posljednje mjesece, sezone, u većini Hrvatske i godine, a povećana je vjerojatnost da će ih biti i u nastavku 2020. O pozitivnim i negativnim posljedicama koje donose poljoprivredi, nužnosti domaće proizvodnje i navodnjavanja, moguće pomoći ne samo svakodnevne "klasične" vremenske prognoze, nego i "specijalizirane" agrometeorološke prognoze kao i klimatskih projekcija, te o još nekim zanimljivostima iz svijeta poljoprivrede i meteorologije u ponedjeljak prijepodne u emisiji "Zajedno za zdravlje" na HRT4 razgovarali su Marko Vučetić, dipl. ing., voditelj Odjela za agrometeorološke informacije Službe za agrometeorologiju Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj DHMZ-a i HRT-ov Željko Kardum.

Travanj topao i suh

U očekivanju službene ocjene klimatologa DHMZ-a, već i prema preliminarnim analizama može se zaključiti kako je travanj diljem Hrvatske bio barem malo topliji od prosjeka, uz manjak oborina. Klimatološke ocjene vjerojatno će biti zbog srednje mjesečne temperature zraka od "normalno" u primjerice Dubrovniku i Osijeku do "vrlo toplo" u Gospiću, Kninu i Rijeci, a zbog ukupne mjesečne količine oborine od jedva "normalno" u Dubrovniku do čak "ekstremno suho" u Gospiću i Kninu, gdje je  samo 2007. godine zabilježeno manje oborine tijekom travnja u posljednjih 50 godina, vjerojatno i dulje.

Od siječnja do travnja još toplije, ponegdje i suše

Iznadprosječno je toplo i sušno i razdoblje bilo i od siječnja do travnja. Štoviše, ponegdje su odstupanja od prosječnih vrijednosti još i veća nego samo tijekom prošlog mjeseca.
Posljednji diljem Hrvatske hladniji mjesec od prosjeka bio je svibanj 2019. godine. Oborina je povremeno bilo, u mnogim krajevima i razmjerno kišnih mjeseci, ali kada se analizira dugoročnije - u većini Hrvatske prema dostupnim indeksima prostorne razdiobe količine oborine suša "vlada" već 4 godine.

Marko Vučetić na HRT4

Sve je to bio povod za gostovanje agrometeorologa Marka Vučetića u emisiji "Zajedno za zdravlje" na HRT4. U nastavku su neki dijelovi razgovora koji se u cijelosti može pogledati i poslušati u video zapisu, a i pomoću HRTi-ja.

Vučetić: "Kišni vikend je malo popravio stanje, ali bojim se da će to biti samo kratkotrajno jer nemamo zaliha. Ne smije se zaboraviti da je suša nastala u duljem razdoblju, a za nas je najveći problem što nemamo više snježnih zima. Snježni pokrivač omogućava vodu za proljetnu vegetaciju. Osim nedostatka snijega, mi smo u prva 4 mjeseca 2020. godine imali izuzetno smanjene količine i kiše."

Kardum: "U ovo doba korone svi govore da trebamo više ovisiti o domaćoj proizvodnji. Hoće li je uopće biti?"

Vučetić: "Poljoprivrede će biti. Moramo jesti. Možda ćemo morati promijeniti pristup poljoprivredi. Saditi druge vrste, sorte - biljke koje su otpornije na sušu... Meteorolozi klimatolozi već dugo upozoravaju da će suše biti sve dulje, jače i na njih se treba pripremiti. Na žalost, imamo dugo razdoblje suše pa imamo problem zbog manjka vode, ali također imamo problem i zbog ponegdje i povremeno kratkotrajne velike količine oborine - tada nemamo gdje s njom. Gubimo jer je ne možemo sačuvati, uskladištiti i koristiti kasnije."

Kardum: "Zašto se ne navodnjava? Nisu li taj problem riješili Sumerani i Egipćani prije par tisuća godina?"

Vučetić: "Sumerani i Egišćani prilično su uspješno rješavali i suše i poplave u isto vrijeme. Hrvatska je to pokušavala rješavati, ali do sada nismo baš bili jako uspješni. No, uočava se poboljšanje. Donedavno je bilo samo 2 % površina koje se obrađuju pod navodnjavanjem. Bio je plan do 2020. da dođemo do 15-16 %, Na žalost, došlo se do samo na oko 6-8%, što je premalo, ali više nego prije...

Ministarstvo poljoprivrede ima projekte koje planira financirati, ali sada je upitno hoće li biti dovoljno novaca, iako bi trebalo da baš ti projekti za navodnjavanje imaju prioritet."

Kardum: "Hoće li zbog suše nedostajati vode i za ostale potrebe?"

Vučetić: "Hoće. Sasvim sigurno! ... Naš mediteranski dio osobito ljeti pati zbog nestašice vode, a problema sve češće ima i drugdje. Prema klimatskim scenarijima Slavonija će biti sve sušnija. I tu ćemo u budućnosti vjerojatno imati najveći problem jer biljke nisu navikle na takvu sušu, kao što su primjerice uzduž Jadrana."

Na istom mjestu i suša i poplava!

Kardum: "Koliki su procijenjeni gubici hrvatskog gospodarstva zbog suše?"

Vučetić
: "Ako se uzmu ukupni gubici od elementarnih nepogoda u prosjeku su od suše oko 38 %, ali ne smije zaboraviti i još 7 % od šumskih požara, koji su usko povezani sa sušom... Ne smije se zaboraviti naš dodatni problem - u istoj godini na istim poljoprivrednim površinama imamo štete i od suše i od poplava, što je relativna rijetka pojava, ali i na nju moramo računati. U budućnosti se treba pripremiti na još češće jake pljuskovi u kratko vrijeme koji brzo donose vodu, ali i odnose plodno tlo..."

A u ostatku razgovora može se saznati i koliko ukupne potrošnje vode u RH otpada na poljoprivredu, "zaslađivanju" Jadrana, nužnosti bioravnoteže, stanje sa sušom i izvozom hrane u Njemačkoj, "proizvodnjom dobre vode" u Europi i dr...



A ako vas zanima aktualna agrometeorološka prognoza i nije vam dovoljno agrometeorološko stihoklepstvo:

Kiša je bila,
i još će je malo biti,
i žedna zemlja će je popiti.
Ali da bi više vrijedila,
i što manje se izgubila,
i više biljki od suše štitila -
plitku obradu tla obavite,
nabujale korove i trave odstranite,
i potrošnju vode zbog njih spriječite...
A od srijede i pojavu "paleži",
da problemi ne postanu još teži...

detaljniji prozni oblik tjedne agrometeorološke prognoze Marka Vučetića može se redovito naći na internetskim stranicama HRT-a u dijelu "Vrijeme i promet", a od sljedeće nedjelje ponovno i u legendarnim "Plodovima zemlje".