Koronaatmosfera je "napeta" i na dan planeta, a hoće li i tijekom razmjerno toplog ljeta?

I dok većinu zanima prognoza ljeta,
hoće li i dalje biti atmosfera napeta,
i zbog koronavirusa nam biti još veća šteta,
i kakvih će sve biti zabrana, preporuka, savjeta,
ne zaboravimo na dan Zemlje - našega planeta,
prema kojem se mnogi ponašaju kao da im smeta!
A brinu nas još i kojekakve druge brige,
pa se rijetki sjete i Dana hrvatske knjige...

22. travnja u hrvatskoj je povijesti vjerojatno za mnoge najvažniji po prvim višestranačkim izborima 1990. godine, kada je u Hrvatskoj počelo i obilježavanje Dana planeta Zemlje, a od 1996. godine, odlukom Hrvatskog sabora, i po obilježavanju Dana hrvatske knjige. Istoga dana 1845. godine rođen je i "zagrebački Našičanin" Isidor Iso Kršnjavi, a ovaj je nadnevak zanimljiv i po još mnogim drugih ljudima i događajima, od kojih se neki mogu vidjeti i legendarnom TV kalendaru HRT-a.

Premda će vrijeme i u srijedu, te pogotovo u četvrtak, na Svjetski dan knjige i autorskih prava, kao i tijekom tradicionalne Noći knjige, mnogima biti razmjerno povoljno - ako se izuzme vjetar - za boravak i aktivnosti na otvorenome, te posjetu događanjima - njih do daljnjega neće biti zbog koronastanja. Stoga će se i ovogodišnja "nesuđena" tema: "Promjene i knjige koje su mijenjale svijet", koja je promijenjena u "S knjigom nisi izoliran!" - morati obilježavati virtualno, s motom #ostanidoma, kao i mnogo toga ovih dana, tjedana...

Naravno, pritom osim mnogobrojnih internetskih stranica ne treba zaboraviti ni HRT3 i emisiju iz kulture "Noć knjige na Trećem", malo poslije 19 sati. U njoj vjerojatno neće biti knjiga s meteorološkom tematikom. Uostalom, one i nisu mijenjale svijet. Samo se u mnogima od njih mogu iščitati promjene koje su se događale prošlih desetljeća i stoljeća.

I sljedeći mjeseci iznadprosječno topli!?

A ako netko traži znatniju promjenu u dugoročnim prognozama temperature i oborine za sljedeće mjesece i sezone - neće je naći. Kao i prema dosadašnjim izračunima kompjutorskih modela atmosfere za više mjeseci unaprijed, i u najnovijima postoji razmjerno velika vjerojatnost za ne samo srednju sezonsku temperaturu zraka barem malo višu od prosječne u našem dijelu Europe, nego i svakog od mjeseci sve do listopada. Pritom ne znam koliko „običnom smrtniku“ znači hoće li srednja mjesečna ili sezonska temperatura zraka biti viša od prosječne 0,5 °C ili 1,4 °C i sl., budući da to ne doživljavamo svakodnevno, kao primjerice najnižu dnevnu temperaturu zraka i najvišu. Na dnevnoj skali 0,5 °C je malo, gotovo zanemarivo, ali na mjesečnom i sezonskom nivou to je ponekad puno.

Naravno, valja podsjetiti kako je riječ o dugoročnim prognozama, koje još nisu dovoljno pouzdane – i pogreške su moguće. Štoviše, događaju se. Iako je prognoza upućivala na veliku vjerojatnost ostvarenje. Srećom, takve su pogreške dosta rijetke. Ohrabruje spoznaja da su dugoročne računalne prognoze već dugo korisnije od statističkih prognoza. I to za temperaturu zraka. Kod prognoze ukupne količine oborine pouzdanost je manja, osobito kod prognoze po mjesecima, i još ljetnim mjesecima, kada je česta pljuskovita oborina pa su lokalno moguća velika odstupanja... Stoga prognozu povećane vjerojatnosti nastavka razmjerno suhog razdoblja u sljedeća dva tromjesečja u Hrvatskoj i bližoj okolici valja uzeti s većom mjerom opreza nego prognozu iznadprosječno visoke temperature zraka.

Iznadprosječno topla cijela 2020.!?

Ostvare li se te prognoze temperature zraka do listopada, za što je prilično velika vjerojatnost, te uz analizu dosadašnjeg dijela godine, čija je temperatura zraka također znatno viša od prosječne - već sada se može s vrlo velikom vjerojatnosti prognozirati kako će se ova godina priključiti dosadašnjem nizu iznimno toplih. I na našem lokalnom nivou, a i na globalnom.

Ništa neobično za onoga tko je pozornije pratio dosadašnje izvještaje Svjetske meteorološke organizacije, posebice u ožujku, uoči Svjetskog meteorološkog dana, a podjednake će se prognoze ne samo za 2020. godinu, nego i za petogodišnje razdoblje od 2020. do 2024. godine jamačno potvrditi i u najnovijem izvještaju, koji će se pojaviti 22. travnja poslijepodne.

Inače, diljem Hrvatske je srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine viša od prosječne. Štoviše, prvo je tromjesečje po klimatološkim ocjenama čak u dijelu Hrvatske i „vrlo toplo“, posebice u gorju i na Jadranu. I pritom na većini meteoroloških postaja DHMZ-a među 5 najtoplijih u povijesti mjerenja, ponajviše zbog ekstremne veljače, koja je u Rijeci i Gospiću bila čak i malo toplija od ožujka, što se ne događa baš često.
Primjerice, u Rijeci je ove godine bila tek 11. veljača toplija od ožujka, od 73 moguće - posljednji put se to dogodilo 1998. godine.
U Gospiću je situacija još rjeđa. Ovogodišnja je veljača bila tek 8. toplija od ožujka, od 140 veljača za koje postoje podaci mjerenja. Posljednji put se to dogodilo 2016. godine.

Osim te iznadprosječne topline valja spomenuti i kako je i u prvom tromjesečju 2020. godine, a i dosadašnjem dijelu travnja suho, ponegdje po klimatološkim ocjenama i "vrlo suho", čak i "ekstremno suho"...

A povezana sa sušom i toplinom je i mogućnost požara. Uostalom, nedavno je već bilo nevolja zbog višednevnih požara u dijelu Dalmacije i Bosne i Hercegovine. Srećom je kiša prošlih dana umanjila opasnost, ali ne treba čuditi da sljedećih tjedana i mjeseci stanje opet bude kritično...

Nakon svega, što nam ostaje?
Naravno, nastaviti se prilagođavati!
I vrlo vjerojatno i dalje iznadprosječno visokoj srednjoj temperaturi zraka - i mjesečnoj, i sezonskoj; 
i u većini Hrvatske vjerojatnom daljnjem nastavku suše,
a po svemu sudeći - i suživotu s koronavirusom...