Dr. sc. Güttler o anomalijama, ulju, vatri, klimatskim promjenama...

Mnogobrojni vremenski ekstremi kojegdje po svijetu bili su povod za ugošćavanje dr. sc. Ivana Güttlera, klimatologa DHMZ-a u HRT-ovoj vanjskopolitičkoj emisiji "Agenda: svijet", urednika i voditelja Danka Družijanića. Naravno, kao i u više puta do sada - i u "Agendi: svijet" dr. sc. Ivan Güttler je bio za pet! Evo i zašto:

Družijanić: "Koliko ovo što se događalo proteklih dana, tjedana, pa i prošlih godina odudara od onoga što je uobičajeno, ili što pamtimo?"

Güttler: "Klimatske promjene bilježimo već stotinjak godina. Međutim čitav proces se intenzivirao zadnjih pedesetak godina. Tako da osim nekih polaganih sporih klimatskih promjena u smislu zagrijavanja, porasta globalne temperature ili zagrijavanja dijelova Europe - danas bilježimo i povećan broj ekstrema.

Kod poplava i suša miješa se prirodna varijabilnost i ljudski utjecaj. No, kod temperature i toplinskih ekstrema koji dovode do požara i velikih suša - ljudski je utjecaj vrlo, vrlo izražen. To je izravno povezano sa zagrijavanjem zbog viška stakleničkih plinova koje emitiramo."

Družijanić: "Može li se to predviđati? Jesu li to kratkotrajne ili trajne promjene? Hoćemo li tako živjeti i dalje?"

Güttler: "Klimatolozi se svakodnevno bave s dvije skupine pitanja: "Što se događalo zadnjih stotinjak godina?" i "Što možemo očekivati do kraja 21. stoljeća?"

Rezultati su dvojaki. Ako nastavimo s ovakvim tempom emisija stakleničkih plinova - situacija će postati sve ozbiljnija i imat ćemo veći broj ekstremnih događaja.

No, istraživanja pokazuju da postoji prostor za djelovanje. Ako se ide s nekim najoptimističnijim planom - i uspijemo zadržati zagrijavanje i porast globalne temperature unutar 1,5 do 2 °C - većina čovječanstva se može prilagoditi klimatskim promjenama. Na žalost, trenutačno nismo na tom optimističnom putu. Imamo razloga za zabrinutost!"

Družijanić: "Što ako se ne prilagodimo - ako globalna temperature poraste i više?"

Güttler: "Suočit ćemo se s mnogobrojnim problemima. Primjerice, toplinski valovi veliki su rizik na ljudsko zdravlje. Moramo imati sustave koji mogu hladiti prostore, dostavljati pitku vodu ugroženim skupinama... Vezano uz to su i požari, koje jedne godine imamo više na jednom kontinentu, druge na drugom...

Možda najzanimljiviji primjer je globalno prisutan problem porasta razine mora. Kako se zagrijava atmosfera - zagrijavaju se i oceani i mora - povećava se njihova visina. Samo nekoliko gradova manjih država mogu se prilagoditi tom fenomenu, primjerice Nizozemska. No, milijuni ljudi, posebice u Africi, moraju se seliti ili unutar države, ili čak iz države, što je dodatni pritisak i na obitelji i na lokalnu vlast. Nisu u pitanju milijarde ljudi pod rizikom, ali više milijuna jest pa odgovorne države svakako moraju planirati prilagodbu takvim situacijama."

Družijanić: "Ekstremnih događaja bilo je i prije, i ne tako davno! Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, imamo dokaze o problemima i milijunskim žrtvama zbog erupcije vulkana i poplava. Je li ključno da danas ne samo da moramo djelovati na smanjivanje globalne temperature, nego se i prilagođavati promjenama i biti spremni na moguća događanja?"

Güttler: "I da nema klimatskih promjena i zagrijavanja - mi bismo imali vremenske anomalije - požare, poplave, suše... Sadašnje klimatske promjene dodatno "dolijevaju ulje na vatru". Prilagodba nam je nužna!"



Osim razgovora, najavni prilog Alenke Marina o nekim od posljednjih ekstrema - kao i cijela emisija - mogu se pogledati na HRTi platformi.

A još poneka zanimljivost i spoznaje koje je dr. sc. Ivan Güttler podijelio s korisnicima medijskih platformi HRT-a vidljive su i ovdje:

9. listopada 2018. HTV4 Studio 4 
9. prosinca 2018. HTV1 Tema dana
4. ožujka 2019. HR1 U mreži Prvog
9. svibnja 2019. HTV1 Dobro jutro Hrvatska 
23. svibnja 2019. HTV4 Studio 4 i HTV1 Tema dana