Vakula o južini i toplini, ali i izborima i blagdanima

Južina i za prosinac neuobičajena toplina, kao i blizina izbora i blagdana dovoljan su razlog za detaljnije razgovore o vremenu, ne samo u uobičajenim emisija s vremenskom prognozom nego i u Studiju 4, na HTV4. Stoga je u Studiju 4 gostovao Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT.

Jesu li temperature rekordne za ovo doba godine?

Srećom, nisu nadmašeni apsolutni rekordni za prosinac, koji su u mnogim mjestima i viši od 20 °C, primjerice u Sisku 24 °C, Zagrebu 23 °C, Osijeku 21 °C, Rijeci i Dubrovniku 20 °C, Splitu 19 °C, ali imamo razdoblje iznadprosječno visoke temperature. Štoviše, srednja temperatura zraka - i najniža jutarnja, i najviša poslijepodnevna - prošlih 4-5 dana, a i do vikenda - oko rekordne je za ovo doba godine, a ponegdje čak i rekordna, kao primjerice u Splitu srednja najviša temperatura zraka od 14. do 18. prosinca, koja je 15,8 °C, a i srednja najniža od ovoga ponedjeljka do danas, koja je čak 14,5 °C. A prosječne su vrijednosti 11 °C, odnosno 7 °C.

Do kada će potrajati ova južina?

Južina će potrajati do nedjelje
, pri čemu će od danas biti ne samo jugozapadnog vjetra, na Jadranu još jačeg juga, nego i sve izraženijeg pada tlaka pa će i biometeorološke prilike biti sve nepovoljnije. Osim svega toga - južine, neuobičajeno visoke temperature, biometeoroloških neprilika - mnogima bi mogla smetati i kiša, osobito na Jadranu i obilniji pljuskovi i grmljavina, ponajviše tijekom vikenda.

Zašto su sve češći ti temperaturni ekstremi?

Ne može se tvrditi, jer su za to potrebne detaljne analize, a i nije dobro suditi na pojedinim slučajevima, no učestalost ekstremnih vremenskih pojava sasvim je u skladu s klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjenjem. I na globalnom nivou, i na našem lokalnom, ova je godina još jedna u nizu toplijih, čak među 5 najtoplijih, a ponegdje će vjerojatno biti i 1. ili 2. najtoplija. A u odviše zagrijanoj atmosferi događaju se ekstremi. I to u svim smjerovima - i u obilnoj oborini i u suši, i u vrućini i hladnoći. Sada imamo razdoblje toplo kao rijetko koje u ovo doba godine, ponegdje čak iznimno, a u rujnu smo imali razdoblje hladnoće kao rijetko kada tako rano u godini. Klima nam se klima. Priroda teži ravnoteži. I u toj "težnji" k nekom prosječnom, "normalnom" stanju - ide iz ekstrema u ekstrem.

Pravih zima na koje smo navikli sve je manje, ili je to samo neki naš dojam?

Mogli bismo tako nekako reći. No, valja biti oprezan kako naši zaključci ne bi bili po onom poznatim stihu: "Pamtim samo sretne dane." Ako se zanemare sjećanja i pogledaju se analize, tada se dolazi do zaključka kako smo prošlih godina, od primjerice zime 2005. na 2006. godinu, prema službenim klimatološkim ocjenama DHMZ-a imali većinom prosječne zime. Štoviše, ta s 2005/6., te ona 2011/12., te 2016/17 ponegdje su bile i malo hladnije od prosjeka. I prošle dvije bile su prosječne i samo malo toplije, ali mnogima ostaju u sjećanju one ekstremnije, kakve su bile zime 2006/7 te zime od 2013. do 2016. godine.

Što je sa snijegom? Pada li ga manje u odnosu na prijašnje godine?

Nemam podatke detaljne objektivne analize, ali prema mojem subjektivnoj ocjeni - da, manje je snijega. No, i kod njega smo imali nedavnih ekstrema. 2018. godine, primjerice, u veljači se u Ogulinu izmjerila rekordna visina snježnog pokrivača od 120 cm, a u Delnicama čak 182 cm, na Sljemenu za ožujak rekordnih 138 cm. A možda je zanimljivo spomenuti i kako 322 cm na Zavižanu nije od nekada davno, nego iz ožujka 2013. godine, inače "vrlo tople" i "ekstremno tople" godine.

Uz južinu dolaze i ostale tegobe. Često se govori o vezi vremenskih prilika i našeg psihofizičkog stanja?

Djelovanje vremena i pojedinih meteoroloških elemenata na ljudski organizam dokazana je odavno. Biometeorologija nije neka pseudoznanost, nadriliječništvo i slično nego znanstveno dokazana grana meteorologije koja već desetljećima, pa možda bismo mogli reći i stoljećima proučava utjecaj vremena i klime na žive organizme. Neki promjene u prirodi osjećaju više, neki manje, ali djelovanje neprijeporno postoji. Pritom imamo etničko-socijalnu biometeorologiju, koja proučava djelovanje klime na velike populacije, razvoj rasa i civilizacija, migraciju, pa i aktualne klimatske izbjeglice. Fiziološka biometeorologija se bavi djelovanjem vremena na biološke procese u zdravom čovjeku, a patološka biometeorologija proučava utjecaj vremena i klime na bolesna čovjeka i bolesti koje se razvijaju u određenim vremenskim prilikama. Imamo još i urbanu biometeorologiju, koja propituje djelovanje oblikovanja naselja, gradova i okoline na čovjeka...

No, ono što imamo svakodnevno - to su biometeorološke prognoze biometeorologinja DHMZ-a, koje do nedjelje upozoravaju na pogoršanje prilika te moguća pojačavanja tegoba od kojih pate kronični bolesnici. Preporučava im se izbjegavanje suvišnih napora i pojačana skrb o zdravlju. Naravno, i prikladno odijevanje zbog relativno visoke temperature. Meteoropati bi mogli biti još lošije raspoloženi nego prošlih dana, i još nervozniji, umorniji, manje koncentrirani.

U nedjelju su predsjednički izbori. Utječu li vremenski uvjeti na izlaznost? Jesu li rađene neke analize?

Hm, radio sam analize gledanosti tv-programa, potrošnje plina i početku sezone grijanja, potrošnje loživog ulja u hladnom dijelu godine, čak i analize djelovanja vremena na planiranja opskrbe i prodaje odjeće, a i analize ovisnosti prodaje piva u proljeće i ljeto, ali nisam i ne znam je li tko radio analizu izlaznosti na izbore. No, vjerujem da vrijeme djeluje i na njih. Uostalom, za neke prošle izbore kontaktirali su me neki analitičari i ljudi iz izbornih stožera koji su mislili i planirali i tu mogućnost i ovisnost. Neprijeporno je da vrijeme djeluje na ljudske aktivnosti, pa nema razloga da ne djeluje i na izlaznost na izbore. Uostalom, i danas se vode polemike je li i vrijeme, uz neke druge čimbenike, krivo za Brexit. Prema nekim analizama - obilne kiše, čak i poplave u dijelu Velike Britanije, te jak vjetar onemogućili su dolaske na mjesta referenduma, a neki pak zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta nisu željeli izlaziti na birališta. No, naravno, ne vjerujem da je vrijeme odlučujući čimbenik, ali mislim da svakako je jedan od elemenata koji djeluje na izlaznost, posebice na neodlučne birače. Uostalom, uvriježeno je mišljenje - čak sam i letimično pročitao neke članke koji to spominju - da su tzv. lijevi birači komotniji, i da kod "lošijeg" vremena - kišovitijeg, vjetrovitijeg, hladnijeg - manje izlaze na birališta od tzv. desnog biračkog tijela, koje je discipliniranije i ako se kaže da se treba izaći - izlazi se na izbore bez obzira na nevrijeme. Tako bi moglo biti i ove nedjelje, budući da će vrijeme biti sve samo ne za većinu povoljno!

Vremenska prognoza za predsjedničke izbore

Detaljne prognoze i upozorenja tek slijede, ali već sada se može prognozirati kako je vrlo velika vjerojatnost da će baš u nedjelju iznad Hrvatske i okolice prolaziti ciklona i frontalni poremećaji. Stoga će biti česte, u mnogim krajevima i obilne kiše, i to vjerojatno ponajviše u Dalmaciji. Mjestimice u višem gorju može biti i snijega. No, sigurno će biti povremeno umjerenog i jakog vjetra, na Jadranu vjerojatno mjestimice i olujnog, koji će baš u nedjelju mijenjati smjer - od juga i jugozapadnjaka na buru i tramontanu. Naravno, pritom će i biometeorološke prilike biti iznimno nepovoljne jer će tlak do poslijepodneva padati, vjerojatno ponovno i na ispod 990 hPa... Ukratko, izborni gubitnici moći će za rezultat izbora kriviti i vrijeme!

Kakav će biti Božić - sunčan i topao ili tmuran, hladan?

Sigurno neće biti ovako toplo kao u ovih dana. Štoviše, na kopnu će mjestimice biti i jutarnjih "minusa". Gotovo sigurno neće biti ni ovakvog jugozapadnjaka i juga kakvog imamo ovaj tjedan. No, još se ne može pouzdano prognozirati koliko će gdje biti sunčanog vremena. Djeluje mi najvjerojatnije da ćemo u većini Hrvatske od Badnjaka do blagdana Svetoga Stjepana imati nadmetanje oblaka i sunca, uz povremene mjestimične oborine, u najvišem gorju možda čak i povremene pahulje. Ako je bude, "ozbiljnija" kiša vjerojatno će se ispadati na Jadranu i područjima uz njega do Badnjeg poslijepodneva pa bi polnoćka mogla proći uz uglavnom suho vrijeme. No, promjene su još moguće. Ipak je to prognoza za tjedan dana unaprijed. I valja pričekati razvoj situacije do nedjelje. I atmosferske-vremenske, i neke druge.