Glasati ili glasovati?

I uoči ovih izbora kod nekih se pojavila nedoumica hoćemo li 22. prosinca glasati ili glasovati. Jezikoslovci ponavljaju da su obje varijante ispravne, no jednoj ipak daju prednost.

Glasati ili glasovati - ni jedno ni drugo nije pogrešno, tvrde u Institutu za hrvatski jezik, ali...

- Što se tiče povijesti hrvatskog jezika, tvorbenih mogućnosti tih dvaju glagola koji imaju isti korijen, mi blagu prednost dajemo glagolu glasati, kaže Željko Jozić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Glasati je ujedno i starija riječ od glasovati, koja se pojavila u 16. stoljeću. A glasaju li ili glasuju, Hrvate je, ističu jezikoslovci, zbunilo na prvim izborima.

- Promjena glagola glasati u glasovati zbila se negdje devedesetih godina. Sličan glagol koji je možda bio povod zašto je uveden glagol glasovati, inače ruskog podrijetla, od ruskog glosovat, jest taj da postoji glagol glasati se, rekao je prof. Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

O glasanju i glasovanju glasači se izjašnjavaju različito.

- Bilo je prije glasanje, a sad je glasovanje. (SPLIT)

- Mislim da su obadvije hrvatske riječi. (OSIJEK)

- Glasati. Zašto? Pa nekako prirodnije mi zvuči. (ZAGREB)

- Glasovanje, može i glasovanje proći. (ZAGREB)

- Kažem glasovati jer se glasuju samo životinje. (DUBROVNIK)

- Stvar je izbora, pošto se izbori bliže. (DUBROVNIK)

Stručna literatura daje različita objašnjenja. U jednom rječniku za davanje glasova na izborima nalazimo riječ glasati, a u drugom glasovati.

A od jezičnih nedoumica, važnije je da glasači svoj glas uistinu i daju.