O "listorastu" i (ne)studenome, a i zimi - i to ne u rimi!

I dok se prate prognoze velike promjene vremena početkom sljedećega tjedna, u nastavku još malo o dosadašnjem dugotrajnom iznadprosječno toplom razdoblju, gdjekad čak i rekordnom, tijekom kojega se priroda probudila kao da je proljeće, pa u listopadu, čak i studenome, nismo gledali samo padanje lišća, nego i njegov rast, kojem su se pridružili i raznovrsni cvjetovi, pri čemu pravu studen gotovo i nismo osjetili. No, u sljedećem tjednu hoćemo!

Rekordi studenoga!

Kao da je željela nadoknaditi manjak u listopadu, ponegdje i u dosadašnjem dijelu godine - kiše je u studenome ponegdje bilo kao nikada do sada. Prema preliminarnoj analizi, koju tek trebaju potvrditi klimatolozi DHMZ-a, novi rekordi u ukupnoj mjesečnoj količini oborine u studenome ove su se godine dogodili na meteorološkim  postajama: Begovo Razdolje, Knin, Makarska, Metković, Otočac, zračna luka Pula i Zadar te Zavižan. Pritom je najviše oborine bilo baš na Zavižanu, gdje je od ove godine novi rekord čak 647,1 mm - oko 103 mm više od dosadašnjeg rekorda iz 1980. godine, a podaci postoje od 1953. I čak više od dosadašnjeg rekorda studenoga na svim glavnim meteorološkim postajama DHMZ-a, koji je bio u Gospiću - 620,1 mm, iz 1905. godine. Srećom, nije nadmašena apsolutno najveća mjesečna količina, koja se također dogodila na Zavižanu - 672,8 mm u listopadu 1992. godine. Inače, višak je oborine zabilježen gotovo posvuda, ali ne i u istočnoj Hrvatskoj pa će klimatološke ocjene biti od "normalno", u primjerice Osijeku, Slavonskome Brodu i Gradištu do "ekstremno kišno".

Po srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka pak većinom "vrlo toplo", ponegdje i "ekstremno". Novi temperaturni rekordi, još uvijek neslužbeni, dogodili su se u Hvaru 16,9 °C i Dubrovniku, čak 17,2 °C. Do sada najviša u Hvaru je bila 16,6 °C iz 1898. godine, a u Dubrovniku "samo" 16,3 °C, iz 2000. Vrlo blizu rekorda bilo je i u Splitu - ove godine 15,6 °C, a rekord je 15,8 °C iz 2012. godine.

Osobita je rijetkost u mnogim mjestima bila relativno visoka najniža dnevna temperatura zraka koja je malo kada i gdje bila niža od 0 °C. Štoviše, na meteorološkoj postaji Split Marjan srednja je najniža temperatura bila 13,2 °C, odmah  iza rekordnih 13,5 °C iz 2012. godine. A na postaji Zagreb Maksimir 6,2 °C - kao nikada do sada u studenome, pri čemu je niža od 1 °C izmjerena samo prvo jutro u mjesecu, 0,9 °C - i posljednje večeri u mjesecu, 0,7 °C.

I jesen ponegdje rekordna!

Naravno, nakon ovakvog studenoga, te rujna posvuda barem malo toplijeg od prosjeka i većinom "toplog" i "vrlo toplog" listopada, koji je na Zavižanu bio čak treći najtopliji u povijesti mjerenja te najviše hrvatske glavne meteorološke postaje na Velebitu - i posljednji jedne od njegovih legendi, i srednja jesenska temperatura zraka posvuda je viša od prosječne, pa će klimatološke ocjene vjerojatno biti većinom "vrlo toplo" i "ekstremno toplo". U Hvaru, Maksimiru i na  Griču odmah iza rekordnih iz 1932. godine, odnosno 2012. i 1926; u Dubrovniku je izjednačena s rekordnom prošlogodišnjom, a u Splitu je čak rekordna srednja jesenska temperatura zraka 19,1 °C - za 0,1 °C viša nego 2012.

I dosadašnji dio 2019. ponegdje rekordan!

Srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine u većini je Hrvatske među 4 najviše u povijesti mjerenja. Štoviše, u mnogim mjestima čak na drugom mjestu, a na postajama Gospić i Zagreb Grič i rekordno visoka, iako podaci postoje još od 1873., odnosno 1862. godine. Stoga je već sada neprijeporno kako će i 2019. godina biti pri vrhu niza najtoplijih u povijesti. I to ne samo u Hrvatskoj i okolici, nego i na globalnom nivou, o čemu će Svjetska meteorološka organizacija objaviti posebno priopćenje u utorak, 3. prosinca, na COP25 - novoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja će se od 2. do 13. prosinca održati u Madridu.

To je još jedan dokaz da je krajnje vrijeme za promjenu ponašanja i smanjivanje našeg djelovanja na svijet koji nas okružuje. Pa makar naše djelovanje bilo i minimalno, a ne - po mišljenju mnogobrojnih znanstvenika - znatno više od toga...

"Hoće li ta zima?"

Pitanjem iz ovog podnaslova započeli su stručnjaci DHMZ-a u petak objavljenu službenu sezonsku prognozu u kojoj ističu, između ostaloga: "Prilično je velika vjerojatnost da ova zima (2019/2020), gledajući u cjelini, bude iznadprosječno topla. Međutim, to ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja, kada uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene... Vjerojatna je količina oborine oko uobičajene ili moguće malo manja od toga. Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u sezonskim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu). Isto tako valja imati na umu da su tijekom zime svakako moguća i razdoblja s manje oborine nego što je uobičajeno, ali i lokalno izraženija oborina, dakle i obilnija kiša ili snijeg." A spominju još neke zanimljivosti...

Stiže promjena - nagla, žestoka, ali kratkotrajna!

I naravno, osim dugoročne prognoze - koja se još može mijenjati, ali zbog prilično dugotrajne postojanosti vjerojatno neće  - osobito je važno pratiti one još pouzdanije kratkoročnije - i to ne samo prognoze, nego posebice posebna priopćenja DHMZ-a te upozorenja na opasne vremenske promjene, koju stručnjaci DHMZ-a objavljuju i u europskom METEOALARM sustavu. Na žalost, njih će biti i sljećih dana, posebice od nedjelje navečer do utorka ujutro, o čemu se, osim na medijskim platformama HRT-a, uključujući i HRT METEO aplikaciju - možete informirati i na internetskim stranicama DHMZ-a.