O svetoj Katarini i toplini, ponegdje rekordnoj oborini, a i mogućem snijegu na brijegu


"Sveta Kata snijeg na vrata", jedna je od vjerojatno najpoznatijih i najpopularnijih izreka pučke meteorologije, koju je ponajviše promicao pokojni mr. sc. Milan Sijerković - legenda hrvatske meteorologije, a i HRT-a.

Prema pučkom kalendaru ovaj blagdan predstavlja početak najhladnijeg godišnjeg doba. Liturgijska godina završava, počinju pripreme za Božić i pjevanje božićnih pjesama.

Premda je snijeg povremeno padao i na blagdan svete Katarine, njegovo spominjanje u izreci ne treba shvatiti doslovno, nego samo kao uočavanje veće učestalosti prodora hladnijeg zraka potkraj studenoga. Naravno, ne svake godine. Uostalom, dokaz je i ovaj studeni, koji će u većini Hrvatske vjerojatno završiti među 10 najtoplijih u povijesti mjerenja, a na Jadranu ponegdje možda čak i rekordno topao. A ako temperaturni ekstremi i izostanu - kišne već mjestimice imamo - dosadašnja količina oborine već je rekordna u Begovom Razdolju, Otočcu, Zemuniku i na Zavižanu, a u nastavku tjedna možda će i još ponegdje.

A hoće li pasti snijeg? Ha, vjerojatnost u prognozama uvijek postoji. U ovome tjednu posebice posljednjeg dana studenoga u gorju, osobito višem.

A o svetici koju povezujemo uz prve pahulje snijega pouzdano se zna samo da je bila mučenica. Prema predaji, rođena je krajem 3. stoljeća u rimskoj provinciji Aleksandriji za vrijeme najvećih progona kršćana, a pobožna mašta o njoj je stvorila legendu s mnogim inačicama. Jedna od njih govori da se rimski car toliko zaljubio u Katarinu da se odlučio rastati od svoje žene. No, kada ga je mlada kršćanka odbila, odlučio joj se osvetiti te je organizirao filozofsku raspravu u kojoj je 50 mudraca imalo zadatak dokazati joj kako je besmisleno vjerovati u Krista. Katarina, odlična govornica te vrsna poznavateljica filozofije i teologije, pridobila je mudrace koji su se obratili na kršćanstvo. Razjareni car pogubio je mudrace i Katarinu, a prema legendi, anđeli su njezino tijelo prenijeli na goru Sinaj i ondje ga pokopali. Manjak provjerenih činjenica o njoj bio je povod da se 1969. izbaci iz liturgijskog kalendara, no u njega je vraćena 2002. intervencijom pape Ivana Pavla II.
Tijekom povijesti svetu Katarinu osobito su štovali studenti filozofije. Tako su isusovci, osnivači Filozofskog studija na Zagrebačkom kolegiju, pokraj njega dali sagraditi baroknu crkvu svete Katarine, jedan od najljepših bisera hrvatske sakralne umjetnosti.