14. studenog 1909. - Osnivačka skupština zagrebačkog velesajma

Među najprepoznatljivijim simbolima grada Zagreba je i Zagrebački velesajam, respektabilna sajamska manifestacija međunarodne važnosti.

U razvoju te institucije, od srednjovjekovnih periodičnih sajmišta slobodnoga kraljevskog grada do modernoga Velesajma svjetskoga glasa, presudan trenutak bilo je utemeljenje Zagrebačkog zbora. Prvi privremeni odbor sastao se u kolovozu, a onda je 14. studenog 1909. održana i konstituirajuća glavna skupština u vijećničkoj dvorani zagrebačke Komore. Za prvog predsjednika izabran je Janko Holjac.

Prvi poticaj za održavanje Zbora dao je gradonačelnik Milan Amruš koji je shvatio njegovu važnost za gospodarski razvoj Zagreba i Hrvatske. U početku je nakana bila organizirati izložbe uglavnom zabavnoga karaktera, a poslije je Zbor izrastao u visokoorganiziranu i međunarodnu ustanovu sa zavidnim propagandnim katalozima i plakatima. Na sajmovima su premijerno prikazivana čuda tehnike pa su Zagrepčani imali prigodu vidjeti mnoge svjetske novitete. O tome svjedoči i ovaj film Oktavijana Miletića iz 1931., koji prikazuje Sajam u Martićevoj ulici. Zbog skučena prostora Zbor se poslije preselio u Savsku ulicu, gdje se danas nalaze Studentski centar i Tehnički muzej.

Zagrebački zbor ugasio se zadnjom izložbom 1941. godine, ali je poslije rata kao Zagrebački velesajam još uspješnije nastavio tradiciju. Zaslugom gradonačelnika Većeslava Holjevca Velesajam se 1956. seli preko Save u suvremeni kompleks. Svečano otvorenje izravno su prenosile TV kamere, što je ujedno bio prvi javni prijenos tek osnovane televizije Zagreb. Zagrebački je velesajam s godinama izrastao u jedan od najvećih sajmova u svijetu i vodeći u ovome dijelu Europe. Jedan je od utemeljitelja Međunarodne unije sajmova. Od 1990. godine na njemu djeluje Svjetski trgovinski centar Zagreb, kao dio udruženja Svjetskih trgovinskih centara iz New Yorka, razgranate obitelji s 320 trgovačkih središta iz 97 zemalja svijeta.