2. studenog 1936. - BBC počeo emitiranje

Iako je čovjek od davnina sanjao o prijenosu slike i zvuka na daljinu, jednoga dana fantaziju je nadmašila stvarnost.

Poslije godina eksperimentiranja, londonski je BBC iz moderne postaje u Alexandra Palaceu 2. studenog 1936. počeo emitirati redoviti televizijski program, dakako, izlaganjima vladinih dužnosnika, nakon čega su slijedile vijesti i pjevačke točke.

Začudo, John Baird, čijom je zaslugom postaja uopće proradila, nije dobio svečanu pozivnicu! Engleski tehničari u to su doba svladali sve dječje bolesti prijenosa slike. Samo bi ponekad neku filmsku ljepoticu prekrila „prugasta pidžama“ ili bi joj se lik pretvorio u negativ, pa bi tako kao crnkinja zurila s ekrana.

Svi su se slagali da je za novi medij primjeren naziv „televizija“, složenica od grčke riječi „tele“- daleko i latinske „vision“ – vidjeti. Veći je problem bio kako nazvati običnog gledatelja. Daily Telegraph ponudio je izbor egzotičnih kovanica, od telegleda, sluhovida i motrimira do prilično glupog buljimira i zurislava!

Kada se BBC zahuktao, Hitler ga je onemogućio zračnim napadima. Kako se njemački bombarderi ne bi orijentirali prema TV signalima, vlada je već prvog dana rata prekinula program usred neke smiješne zgode Mickeya Mousea. „Bit će bolje da odem kući“, zakrčao je nemoćni crtani junak i nestao s ekrana. Pravda je na neki način ipak pobijedila. Hitlerova Njemačka još je od 1935. emitirala televizijski program, koji su 1943. ugasile upravo britanske bombe pogotkom u berlinski odašiljač.

Poput malo europskih metropola, i Zagreb se može pohvaliti dugom i uspješnom televizijskom prošlošću. Prva televizijska slika pojavila se već 1939. na Velesajmu, a zatim je u svibnju 1956. strani program počela reemitirati Televizija Zagreb. Uslijedili su sve bogatiji domaći programski sadržaji, dok su TV studiji u Beogradu i Ljubljani tek svladavali prve televizijske korake.