14. listopada 1619. - Gabor Bethlen zauzeo je Požun

Erdeljski knez Gabor Bethlen 14. listopada 1619. zauzeo je Požun. Ne bi to bila velika vijest da knez nije bio podanik habsburške krune, sve redom predanih katolika, a on kalvinist, te je zauzimanjem mađarskoga grada u kojem su se održavali sabori dvaju ugovornih habsburških kraljevstava započeo otvorenu pobunu.

Ugarski palatin tom je prigodom okupatoru predao i krunu svetog Stjepana, na što je Bethlen sazvao zajednički mađarski i hrvatski sabor u Požunu. No Hrvati su na vijest o tim zbivanjima na svom saboru potvrdili vjernost Habsburgu Ferdinandu Drugom. Bijesan, Bethlen je banu poručio da će na Hrvatsku nahuškati bosanskoga pašu.

Takvim razvojem događaja bio je zapravo iznenađen jer je na svojoj strani očekivao hrvatske luterane, ponajprije braću knezove Zrinske: Jurja Petog i Nikolu, te moćnog grofa Erdodyja. Iako je ovaj put u Požunu Erdody odbio mađarsku krunu, prihvatit će je iduće godine. Bio je velik saveznik Čeha, Danaca i Šveđana u Tridesetogodišnjem ratu. S kraljem i carem Ferdinandom Drugim nekoliko se puta mirio, no zajednički jezik nikada nisu našli. Pobunjeni Gabor ili Gabriel Bethlen Habsburge je smatrao apsolutistima nesposobnim u okršajima s Turcima. Od Erdelja je načinio mađarsko kulturno središte svoga doba. Što se tiče Hrvata, nikada mu nisu vjerovali i smatrali su ga uzurpatorom. Juraj Peti Zrinski čak je s velikim brojem konjanika bio na carskoj strani protiv Bethlena, doduše kad se pokatoličio.

Treba li spomenuti da Hrvati za svoju vjernost habsburškoj kruni nisu bili nagrađeni?