10. listopada 1960. - Jedinica magnetske indukcije - "Tesla"

Svjetski istraživač i izumitelj Nikola Tesla jedan je od najvećih genija tehnološkog napretka u povijesti ljudskog roda. No iako je živio punih osamdeset i sedam godina, za života mu nije odano valjano priznanje.

Nije mu dodijeljena zaslužena Nobelova nagrada za fiziku, a nije dobivao ni novčani udio od patenata koji su se koristili u gotovo svim granama moderne industrije. To je na današnji dan 1960. godine ispravila Međunarodna elektronička komisija koja je jedinicu za jakost polja magnetske indukcije nazvala njegovim imenom - Tesla.

Za razliku od svog najvećeg suparnika Thomasa Alve Edisona čije je geslo bilo: "Raditi na onome što će donijeti najviše novaca!", Tesla nije mario ni za novac ni za slavu. On je bio čovjek s vizijom. U svom dugom usamljeničkom istraživačkom radu prijavio je više od 1000 patenata iz elektrotehnike i mehanike. Svima je poznato da je upravo Tesla, i to protiv Edisonove volje, svijetu predstavio izmjeničnu struju. Tesla je prvi, deset godina prije nego što je Marconi prigrabio slavu, demonstrirao upravljanje brodom daljinskim upravljačem pomoću radiovalova. Prvi je radio na rendgenskim cijevima i radarima, eksperimentirao s luminiscentnim svjetlom, a napravio je i teorijske prototipove raketnih zrakoplova.

Ipak najveća mu je želja bila stvoriti svjetski sistem komunikacija pomoću bežičnog prijenosa električne energije. Nažalost taj već započet projekt propao je zbog povlačenja glavnog sponzora i nevjerice u Teslinu genijalnosti.