Utrka spitzenkandidata

Europski izbori odredit će i tko će zamjieniti Jean-Claude Junckera čelnika Europske komisije na odlasku. Za to se mjesto službeno bori šest tzv. spitzenkandidata.

Izbor vodećeg kandidata određene političke grupacije uveden je prije pet godina na prošlim europskih izborima kada se željelo personalizirati izbore, potaknuti birače da izađu na izbore i ojačati ulogu Europskog parlamenta.

Novi predsjednik Europske komisije bit će kandidat čija politička grupacija dobiju većinu ili osigura formiranje većinske koalicije. Uz to, trebat će mu i potvrda Europskog vijeća sastavljenog od šefova država i vlada svih zemalja članica Europske Unije.

Premda ih političari nazivaju sudbonosnima, europske izbore birači redovito zaobilaze. Problem je u tome što se nerijetko bave nacionalnim temama, a one primjerice zanimljive Poljacima, nisu atraktivne Fincima.

TV debatu glavnih kandidata prenosilo je samo nekoliko članica Europske unije. Šest kandidata šest parlamentarnih grupacija branilo je svoja stajališta o migracijama, klimatskim promjenama, zapošljavanju mladih, neujednačenoj poreznoj politici Europske unije.

Spitzenkandidat pučana Manfred Weber zauzima se za više demokracije.

- Želimo li odgovoriti na rastući euroskepticizam, moramo Europu učiniti demokratskijom. Europski parlament mjesto je na kojem se mora odlučiti o budućnosti Europe, potrebna nam je demokratska Europa i mehanizam za obranu naših vrijednosti - kaže.

Jačanje Bruxellesa nije pravi odgovor na stvarne probleme Unije, tvrdi Jan Zahradil, kandidat reformista i konzervativnih stranaka.

- Ne mislim da je više Europe i više Europe i više Europe univerzalni odgovor za svaki problem kako su, nažalost Europski pučani i socijalisti vodili europske poslove zadnjih 25 godina i ne vjerujem da će doći do stranih promjena.

Građani su razočarani politikom Bruxellesa i sve što se događa samo je posljedica toga, poručio je kandidat socijalista Frans Timmermans.

- Pogledajte što je Brexit izazvao u Britaniji. Ona izgleda poput Igre prijestolja na steroidima, i to samo zbog politike podjele. Imamo kolektivnu odgovornost vratiti se europskom projektu - uvjerava.

Politička elita potpuno je udaljena od građana i ne mari za njihovo mišljenje, tvrdi kandidat stranaka ljevice Nico Cue.

- Ili biramo tržište i sustavno slijedimo njegove zakone ili donosimo odluke s onima koji žive u Europi. Smanjili smo mirovine, produljili radni vijek, oduzeli javne službe, pobrinuli smo se da bude tako da ljudi misle kako će im biti bolje skloniti se u vlastitu naciju - uvjerava Cue.

Kandidatkinje liberala i Zelenih pozvale su na nužnost uvođenja digitalnog poreza kako bi informatički divovi poput Googlea ili Amazona plaćali porez ondje gdje rade.

- Irska, Nizozemska,Luxembourg, Belgija, Malta, Cipar mijenjaju svoje zakone o porezima. Potrebno je oporezovati digitalne tvrtke. One dobro posluju i mora se uspostaviti pravednost u plaćanju poreza - smatra Margrethe Vestager, kandidatkinja liberalnih demokratskih stranka.

- Ovo je pravi, pravcati skandal. Spomenuli ste koliko male poreze plaćaju velike tvrtke, najbogatiji dijelovi društva, stoga nemamo novaca za izgradnju škola, popravak i restrukturiranje bolnica. Ključno da budemo pravedni kada je riječ o oporezivanju i da to bude transparentno za sve - kaže Ska Keller, kandidatinja grupacije Zelenih.

Uvjereni u dobre rezultate, raspravu su potpuno ignorirali populisti i krajnji desničari.

- Sramotno je koliko energije vlada ulaže klevećući... No Francuze to neće zavarati. Ako misle da će to utjecati na izbore, bojim se da će se silno razočarati - izjavila je Marine Le Pen.

S time se slaže i dio analitičara.

- Velike stranke, konzervativci i socijalisti, izgubit će mjesta u Europskom parlamentu. Koliko, i kakav će biti krajnji rezultat, tek će se vidjeti. Neće moći, kao 2014., sastaviti veliku koaliciju. Ovaj put to neće biti moguće ni u brojčanom smislu jer neće imati dovoljno zastupničkih mjesta. Dakle, formirat će koaliciju čak do četiri stranke - mišljenja je Janis Emmanouilidis, Europski politički centar.

No koji od spitzenkandidata ima najviše izgleda naslijediti Jean-Claudea Junckera? Obično onaj koji dolazi iz grupacije europskih pučana. Zasad je to, čini se, bavarski konzervativac Manfred Weber. Tom 47-godišnjem inženjeru najviše se zamjera to što nema iskustva u vrhu vlasti, ni karizmatičnosti. Toga, ali i više iskustva ima Nizozemac, socijaldemokat Frans Timmermans. Ne ide mu na ruku drastičan pad popularnosti socijaldemokrata u cijeloj Uniji.

U određenim kombinacijama šanse bi mogla imati i danska liberalka Margrethe Vestager, javnosti poznata kao čelična povjerenica za tržišno natjecanje. Ostali kandidati gotovo da nemaju nikakvih izgleda.

Osnovno je pitanje što će se dogoditi bude li krajnja desnica zaista uspješnija od socijalista. A ostvari li se to, iznenađenje bi moglo biti jako, jako veliko.