Macronova bitka svih bitaka

Europski izbori u Francuskoj zapravo su referendum protiv Macrona, njegove politike i stila vladanja. Slab ekonomski rast događa se u globaliziranim gradovima, ali oslabljena radnička klasa više u njima ne živi. U Francuskoj ona sada živi na periferiji. Prvi se put masovni prosvjedi ondje ne događaju u organizaciji sindikata. Mnogi oblače žute prsluke jer je politička klasa u posljednjih 20 godina zaboravila da ovi ljudi postoje, a oni više ne žive na istim mjestima. Iako je od prosvjeda politički najviše profitirala Marine Le Pen, tradicionalna zagovornica reda i zakona osudila je njihovu nasilnost. Oni su se u međuvremenu ispuhali, na ulicama je sve manje žutih prsluka.

- Macron nije prihvatio nijedan od naših zahtjeva. Najjednostavniji je onaj o češćem raspisivanju referenduma, kako bi ojačala participativna demokracija. I to je odbačeno, jednako kao i novi izračun plaća, zaustavljanje rasta cijena i oporavak kupovne moći građana, zaustavljanje svekolike privatizacije - kaže Sebastian Cid, voditelj projekata u telekomunikacijskoj tvrtki.

Za mnoge Francuska više ne prolazi samo ekonomsku ili društvenu, nego i demokratsku krizu. Mnoge od ovih ljudi dugo nije predstavljala nijedna politička stranka. Kao odgovor na prosvjede žutih prsluka Macron je krenuo u veliku nacionalnu debatu s narodom, koja je trajala tri mjeseca, a tijekom koje je i sam putovao po zemlji i razgovarao s nezadovoljnim građanima. Odaziv građana - velik. Rezultat ipak kozmetički, demagoški, uključujući i obećanja o smanjenju poreza na dohodak te povećanju minimalne plaće.

- Drugu godinu Macronova mandata nazvao bih njegovom autocestom u pakao. U prosincu prošle godine činilo se da je jako oslabljen, prizori prosvjeda žutih prsluka svjedočili su o nasilju kakvo nismo vidjeli od studentskih prosvjeda '68. Macron se od toga još nije oporavio. Velika nacionalna debata s narodom samo mu je neznatno vratila popularnost. Zbog žutih prsluka njegov je program na čekanju više od pola godine - smatra politolog Bruno Cautres.

Macron radi ono što se njegovi prethodnici nisu usudili. Uspio je provesti prvu reformu francuskog radnog zakonodavstva od uvođenja 35-satnog radnog tjedna, slabi sindikate. Ove godine namjerava nastaviti s mirovinskom reformom. Kao glavnu temu predizborne kampanje izabrao je Europu, ove je izbore odmah na početku opisao kao borbu između progresivnih proeuropljana i antiimigracijskih nacionalista, na čelu s Le Pen, Orbanom i Salvinijem. Otvoreno je i sam sudjelovao u kampanji, pravdajući svoje pojavljivanje na plakatima time da Europi prijeti velika opasnost od raspada. Traži reformu Unije u dogovoru s građanima.

Uz pomoć platforme nazvane Renesansa i centrističko-liberalnog bloka želi prekinuti dvostranačku vladavinu pučana i socijalista u Europskom parlamentu, istodobno iz igre izbaciti desničare i euroskeptike.

Marine Le Pen, koja se samo pritajila nakon što ju je Macron politički ponizio na predsjedničkim izborima, više ne želi napustiti Europsku uniju. Hoće svojevrsnom okupacijom briselskih institucija mijenjati Uniju iznutra. Govori o Savezu suverenih europskih nacija. Osuđuje Macronovu politiku, koja na oltar globalizacije žrtvuje nacionalni suverenitet i identitet te nacionalne granice. Prije pet godina na europskim izborima njezina Nacionalna fronta osvojila je najviše glasova, četvrtinu. I ovaj put želi trijumf, s novim imenom stranke.

- U političkoj borbi tri su stvari na kocki. Gledano iz europske perspektive, moramo reći ne Macronovoj Europi. Iz nacionalne perspektive, treba reći ne Macronovoj politici. Iz civilizacijske perspektive, ne Macronovoj viziji uništavanja Europe - poručuje Le Pen.

Francuskoj krajnjoj desnici krila je raširio i populistički vjetar s druge strane Atlantika, njegov ideolog ne krije namjeru da u ovoj godini paralizira Uniju.

- Politička žilavost Marine Le Pen, njezin povratak u igru nakon poraza na predsjedničkim izborima 2017., te sve što je napravila u posljednje dvije godine, ne ostavljaju mjesta dvojbi - najvažnija priča ovih europskih izbora jesu izbori u Francuskoj - uvjerava Steve Bannon, bivši savjetnik američkog predsjednika Trumpa.

Sve je dublji jaz između dobitnika i gubitnika globalizacije. Produbljuje se i jaz između urbanog progresivnog multikulturalizma i ruralnog populističkog, antiliberalnog konzervatizma, kako je i sam Macron nazvao bitku svih bitaka...