Prva trećina kao cijela godina?!

Nismo li se već privikli na promjenljivo proljetno vrijeme, sljedeći će nas dani na to dodatno potaknuti. Pritom će i dalje biti relativno hladno, ali ipak manje nego u nedjelju i ponedjeljak. No, to i ne treba čuditi jer ta dva dana u većini Hrvatske nisu bili samo jedni od najhladnijih - u mnogim mjestima vrlo vjerojatno i najhladniji u ovome mjesecu, nego ponegdje čak među najhladnijim svibanjskim danima u znanoj povijesti mjerenja. Pritom se ta "hladnoća" odnosi "samo" na najvišu dnevnu temperaturu zraka, koja se najčešće mjeri poslijepodne. Srećom, ne i na najnižu, koja je još uvijek bila većinom pozitivna i viša od rekordno niskih vrijednosti kakve su se događale u svibnju.

Stoga ne trebaju čuditi komentari kako "vrijeme i nije nek'o". No, bilo je i bit će za svakoga ponešto - i topline i svježine, i juga i bure, i sunca i kiše. Čak i snijega. I potkraj travnja, a i ovih dana u mjesecu.

Oni poznati prigovori kako "opet skačemo iz kaputa u kratke rukave" ove godine ne vrijede, barem ne u smislu naglog zatopljenja koje traje dugo. Kratki rukavi već su se nosili, ali nakon njih i toplija odjeća, pa opet kratki rukavi. Sada je, i još će biti do utorka ujutro, pa čak i u srijedu ujutro, nekima ugodno u toplijim jaknama, čak i kaputima, šalovima i rukavicama... A (ne)srećom za mnoge - i sezona grijanja još traje...

Znači li to da je ova godina hladnija od prošle? Hm, trenutačno se to za većinu Hrvatske baš i ne može reći. Uostalom, evo sažete analize prve trećine 2019., u očekivanju detaljnijeg i "službenijeg" izvještaja klimatologa DHMZ-a.

Travanj - relativno topao i kišovit

Dok od kolega meteorologa iz svijeta stižu kojekakve vijesti - primjerice od Jespera Theilegarda o rekordnom broju travanjskih sunčanih sati u Danskoj, od Tamasa Totha o novim temperaturnim rekordima u Mađarskoj, a od Jaya Trobeca i Paula Grossa iz SAD-a o hladnom i kišovitom travnju u Sjevernoj i Južnoj Dakoti te 3. najkišovitijem travnju u povijesti mjerenja, još od 1874. godine u Detroitu - kod nas je travanj bio znatno manje ekstreman, skoro pa "običan". Ipak, nakon nekoliko zatopljenja i zahladnjenja srednja mjesečna temperatura zraka u većini će Hrvatske vjerojatno zaslužiti službenu klimatološke ocjene od "normalno" do "vrlo toplo" u odnosu na klimatologiju iz razdoblja 1961. - 1990. godina, a podjednake ili malo blaže u odnosu na novije razdoblje, od 1981. do 2010. godine, koje je DHMZ počeo objavljivati od ožujka.

I s ukupnom mjesečnom količinom oborine je podjednako stanje - od "normalno" u primjerice Rijeci i Kninu, do "vrlo kišno" u Dubrovniku. Naravno, ne smiju se zaboraviti nove rekordne travanjske dnevne količine oborine u Poreču i na pulskoj zračnoj luci. Stoga, tko se do travnja i žalio na sušu - sada to više ne treba. Ili je barem ona ublažena. I još će biti sljedećih dana. Pritom agrometeorolozi upozoravaju kako osim bržeg razvoja bilja - od kiše može biti i štete.

Prva trećina 2019. ponegdje čak toplija nego 2018.

Premda su prošlogodišnji i siječanj i travanj bili znatno topliji od ovogodišnjih - štoviše, ponegdje i rekordno topli, kao primjerice u Dubrovniku i za Zavižanu - srednja temperatura zraka prve trećine ove godine i na tim je meteorološkim postajama DHMZ-a - a i u većini Hrvatske - još viša nego u istom razdoblju 2018. Štoviše, u Dubrovniku je ovogodišnji travanj bio treći uzastopni "topli" i drugi "vrlo topli" mjesec pa je posljednje tromjesečje "ekstremno toplo". U mnogim je mjestima razdoblje od siječnja do kraja travnja 2019. godine među 15 najtoplijih od kada postoje službena mjerenja, a ponegdje i iznimnije, primjerice u Dubrovniku čak 4. u nizu najtoplijih, a na Griču 3.!

Prognoze za ostatak svibnja

Srednja temperatura zraka prvog svibanjskog petodnevlja ne veseli ljubitelje topline, kao ni prognoze za ovaj tjedan, pa ni početak sljedećega. Ipak, ostatak mjeseca vjerojatno će pridonijeti da srednja mjesečna temperatura zraka na kraju u većini Hrvatske bude uglavnom oko prosječnih vrijednosti, po nekim prognozama čak i s manjim pozitivnim predznakom.

A od lipnja do studenoga...

No, trenutačno djeluju puno vjerojatnije prognoze za toplije sljedeće mjesece, od lipnja do studenoga, i to diljem Hrvatske osobito srpanj, kolovoz i rujan. Pritom ne mislim samo na uobičajeno mnogobrojne vrlo tople, pa i vruće dane u to doba godine, nego na pozitivno odstupanje, i to čak znatnije od prosjeka srednje temperature zraka - i mjesečne i sezonske. Vjerojatnost ostvarenja te prognoze za razdoblje od srpnja do rujna je za dugoročne prognoze relativno visoka - uglavnom veća od 70%, a zanimljivo je spomenuti kako su podjednako visoke - za peti i šesti mjesec unaprijed kao rijetko kada - i prognoze pozitivnog odstupanja od prosjeka srednje mjesečne temperature zraka za listopad i studeni na Jadranu.

Prognoze ukupne mjesečne količine oborine nisu tako pouzdane, a ni postojane - pa o njima se bolje ne izjašnjavati ako nije nužno. Ne treba čuditi ako će dijelovi Hrvatske imati manjak oborine, a neki višak. Podjednaku smo situaciju ove godine već imali u siječnju i veljači, a u toplijim se mjesecima ona povećava zbog često pljuskovitih oborina, s lokalno jako različitim količinama.

I 2019. nastavlja niz...

Ukratko, za razliku od prošle godine, kada je ekstremne topline bilo u siječnju, pa nakon mnogima iznenađujuće hladnoće u veljači - opet od travnja, ove godine mjesečna odstupanja temperature u prvih 5 mjeseci djeluju "blaže". No, ostvare li se prognoze za sljedeće mjesece, napose od srpnja do rujna, na Jadranu čak i do studenoga - i ove ćemo godine imati "ekstremno toplih" mjeseci. Pa čak i ako slučajno izostane ekstremnost - što bi za zdravlje mnogih bilo bolje - klimatološke ocjene "vrlo toplo" djeluju gotovo neprijeporne pa će i s njima srednja godišnja temperatura 2019. godine vrlo vjerojatno biti još jedna u nizu visokih kao rijetko kada prije ovog tisućljeća. Nadam se samo ne i rekordna, kakva je ponegdje bila 2018. godina.

Dodatni razlog za promišljanja i djelovanja s ciljem onemogućavanja nestanaka nekih biljnih i životinjskih vrsta, možda čak i Einsteinovog "proročanstva", a i uključivanje u Javno savjetovanje o Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu....