Sunce, Zemlja, vrijeme, a i neke druge teme...

Nakon 21. ožujka - najčešće iako ne i uvijek točno spominjanog kao prvog dana proljeća i Svjetskog dana šuma te dan poslije - Svjetskog dana voda - 23. ožujka svake se godine obilježava Svjetski meteorološki dan, u spomen na 23. ožujka 1950. kada je stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije. Pritom se svake godine taj dan posveti nekoj posebnoj temi važnoj za svakodnevni život. Ove je godine ta tema: "Sunce, Zemlja i vrijeme". O njoj se, kao i o "Vodi za sve", temi ovogodišnjega Svjetskog danu voda - više govorilo na ovotjednom skupu u Zagrebu, u organizaciji Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i Hrvatskog meteorološkog društva (HMD), te u "Školi meteoroloških pojmova" na HR 2, a i u emisiji "Dobro jutro Hrvatska", u kojoj je gostovala dr. sc. Branka Ivančan Picek, ravnateljica DHMZ-a, i dr. sc. Antun Marki, predsjednik HMD-a.



DHMZ, kao glavni autoritet na području meteorologije u RH, svakodnevno je prisutan u medijima, a prilično su aktivni i medijski vidljivi i članovi različitih meteoroloških udruga, posljednjih desetak godina posebice Crometeo udruge, koja okuplja ljubitelje meteorologije, vremenskih (ne)prilika, fotografije i ekologije ne samo iz Hrvatske nego i izvan nje. Istodobno, o HMD-u se relativno malo zna. Znatno manje od onoga što zaslužuje, iako postoji već više od 50 godina, i broji mnogobrojne članove koji su svakodnevno aktivni i promiču meteorologiju. Zašto je to tako, može li biti bolje, te kakvi su planovi u razgovoru s dr. sc. Antunom Markijem, od 2017. godine predsjednikom HMD-a.

P: dr. sc. Marki što je HMD?

HMD je građanska, neprofitna, strukovna udruga u koju se udružuju građani i pravne osobe iz Hrvatske i inozemstva koje se bave meteorologijom i žele doprinositi promicanju meteorološke znanosti i prakse, te atmosferskih znanosti uopće. HMD je osnovan 11. svibnja 1965. godine.

P: Koliko HMD trenutačno ima članova? Jesu li svi meteorolozi?

Trenutačno HMD broji oko 250 članova i nisu svi profesionalni meteorolozi. Uz profesionalne meteorologe, koji čine gotovo 85% članstva i imaju status redovnih članova s pravom da biraju i budu birani u tijela Društva, sadašnje i negdašnje zaposlenike u državnim ili privatnim institucijama i tvrtkama koje se bave meteorologijom - poput DHMZ-a, Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske kontrole zračne plovidbe, MeteoInfo-a, MeteoCentra, Gekom-a i drugih - imamo u članstvu i studente i srednjoškolske učenike meteorologije, te zaljubljenike u meteorologiju iz drugih srodnih struka, koji imaju status pridruženih članova, bez prava da biraju i budu birani u tijela Društva.

P: Koje su djelatnosti i ciljevi HMD-a?

Osnovni ciljevi HMD-a su:
1. promicati i popularizirati meteorologiju,
2. raditi na stvaranju i razvijanju stručnog javnog mnijenja o bitnim pitanjima atmosferskih znanosti i meteorološke prakse,
3. raditi na promicanju i širenju primjene rezultata meteoroloških istraživanja u svim područjima društvenih i gospodarskih djelatnosti koje ovise o vremenu i klimi,
4. sudjelovati u pripremanju prijedloga za rješavanje problema struke, osoblja, zakonodavstva i drugog,
5. sudjelovati u izradi planova o razvoju meteorološke djelatnosti, u davanju mišljenja i znanstvenih ekspertiza o elaboratima, projektima i drugim dokumentima značajnim u razvoju i primjeni meteorologije,
6. poticati razvoj sustava obrazovanja i znanstvenog usavršavanja meteorološkog osoblja te
7. poticati unapređenje nastave meteorologije u obrazovanju stručnjaka iz drugih područja.
Radi ostvarivanja navedenih ciljeva HMD:

1. izdaje znanstveno–stručni časopis "Hrvatski meteorološki časopis", te prema potrebi druge znanstvene, stručne ili popularne periodične i povremene publikacije ili knjige,
2. surađuje s organizacijama i ustanovama koje se bave meteorologijom,
3. surađuje s meteorološkim društvima i drugim srodnim organizacijama u zemlji i inozemstvu,
4. organizira predavanja, seminare i sl. radi unapređivanja stručne i znanstvene osposobljenosti članova Društva te
5. organizira skupove i konferencije radi izlaganja stručnih i znanstvenih rezultata rada, analize stanja i utvrđivanja politike razvoja meteorološke djelatnosti uopće.

Društvo je otvoreno za nove inicijative koje će unaprijediti njezinu djelatnost i djelotvornost na postizanju svojih ciljeva i većoj prepoznatljivosti u hrvatskom društvu.

METEOROLOŠKI IZAZOVI VI – „Napredne tehnologije u rješavanju meteoroloških izazova“

P: U prošlosti je HMD bilo suorganizator različitih značajnih znanstveno-stručnih skupova i proslava. Posljednja je bila u studenome 2018. O čemu se radilo?

Meteorološki izazovi, znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, organiziran je u studenome 2018. godine po šesti put, pod nazivom "Napredne tehnologije u rješavanju meteoroloških izazova". Cilj je Izazova okupiti što više domaćih meteorologa, te nekolicinu eminentnih svjetskih meteorologa radi razmjene iskustava i rezultata istraživanja. Nadalje, skup je namijenjen i studentima i maturantima, te korisnicima različitih meteoroloških informacija, medijima koji prate meteorologiju, kao i zainteresiranoj javnosti s ciljem boljeg razumijevanja i informiranja o meteorološkim aktualnostima u Hrvatskoj i svijetu. Prošli Izazovi objedinili su 43 usmena predavanja i 14 postera, a broj nazočnih na skupu premašio je brojku od 110. Iako su prvi Izazovi davne 2010. krenuli s vrlo skromnim ciljevima, oni su svakim novim izdanjem opravdali svrhu i razloge zbog kojih se organiziraju, tako da u skoroj budućnosti krećemo s pripremama za 7. Izazove, čiju temu ćemo uskoro definirati.

P: Prošlih su dana aktualna tema, osim svakotjednih jakih promjena vremena, bili i učenički prosvjedi za klimu – prvi u RH. Je li i kako HMD aktivno u osvješćivanju javnosti o klimatskim promjenama i mogućim posljedicama?

Jedan od glavnih ciljeva HMD-a je popularizacija meteorologije, a kroz nju i osvješćivanje široke javnosti o klimatskim promjenama. Održavamo razne radionice, predavanja, seminare, često, ali ne i dovoljno smo u medijima, no najčešće tek kada se dogode neki ekstremni ili razorni meteorološki fenomeni. Nastojimo obraćati se svim uzrastima - od one vrtićke, pa do naših umirovljenika, prilagođavajući razinu uzrastu. Odjek je fantastičan, naročito kod mladih. Vjerujem da je jedan dio nedavnih učeničkih prosvjednika za očuvanje klime nekada bio na nekoj od naših radionica ili predavanja! I to je garancija da za klimu na Zemlji ima nade…

P: Mnogobrojne aktivnosti, a unatoč njima, za HMD se relativno malo zna. Znatno manje nego za neke druge strukovne udruge, primjerice liječnika ili arhitekata. Radite li što na promjeni takvog stanja? 

Naravno! No naša baza puno je uža nego kod spomenutih strukovnih udruženja. Nas je malo, nesrazmjerno veličini i važnosti problema s kojima se susrećemo. Nastojimo što više se pojavljivati u raznim medijima i upozoravati što se treba činiti na raznim vremenskim skalama i to često zahvaljujući do sada već prepoznatim medijskim osobama.

ZAKON O METEOROLOŠKOJ DJELATNOSTI

P: Kakvo je trenutačno stanje sa zakonom o meteorološkoj djelatnosti? Koliko je HMD uključen u njegovu pripremu? Je li došlo mnogo komentara tijekom nedavno završenoga e-savjetovanja. Postojeći je jedan od starijih koji su još uvijek u primjeni, iako je još iz 1978. godine i već dugo ne postojeće države.

Društvo je neizravno sudjelovalo u pripremi novog, ali i ranija četiri neuspjela prijedloga zakona o hidrometeorološkoj djelatnosti. Pozvali smo naše članstvo da podnesu svoje prijedloge za njegovo poboljšanje u okviru procedure e-savjetovanja, koji svaki zakonski prijedlog mora proći. Aktualni prijedlog zakona je vrlo temeljito pripremljen, pa nije bilo mnogo primjedbi i komentara. Isti su stizali i od strane članova Društva, ali i drugih zainteresiranih osoba, institucija, tvrtki i udruga. Novim zakonskim prijedlogom reguliraju se zadaće od posebnog interesa za RH, kao što su održavanje i organiziranje mreže meteoroloških postaja, prikupljanje, kontrola, arhiviranje i razmjena meteoroloških podataka i informacija te upozoravanje na opasne meteorološke i hidrološke pojave. Te zadaće RH je povjerio DHMZ-u. Oni čine veliku većinu poslova u meteorologiji i ovim se zakonom u potpunosti reguliraju. No, jedan manji, ali ne manje važan segment, tržište meteoroloških produkata i informacija, eventualni sustav licenciranja meteorologa, trebat će se regulirati posebnim zakonom o meteorološkoj djelatnosti. Izrada tog prijedloga bit će jedan od zadataka Društva u sljedećem razdoblju.

P: Čitajući prijedlog Nacrta Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti može se steći dojam kako meteorološka struka i dalje neće biti zaštićena – meteorologom se može zvati i onaj koji nema diplomu geofizike s meteorologijom PMF-a?!

Na žalost, to je istina. U nedavnoj prošlosti, a bit će toga još neko vrijeme u budućnosti, meteorologom se mogao prozvati gotovo svaki zaljubljenik u meteorologiju, bez ikakvih sankcija. Novi Zakon će inzistiranjem da se uz objavu meteoroloških informacija mora objaviti i njihov izvor uvelike smanjiti broj samozvanih meteorologa. Tome će doprinijeti i rad Društva, kao i meteoroloških institucija na osvješćivanju građana o važnosti provjerene, službene informacije planiranju bilo kakve profesionalne ili osobne aktivnosti.

P: Ako se već nemamo novi zakon o meteorologiji, jesu li se objavile neke druge meteorološke publikacije za koje je zaslužno i Društvo?

Društvo jednom godišnje izdaje znanstveno-stručni "Hrvatski meteorološki časopis" u kojem priloge s meteorološkom tematikom objavljuju domaći i strani autori. U njemu se objavljuju i sažetci obranjenih doktorata na području meteorologije u Hrvatskoj te razne druge informacije. Društvo je bio izdavač ili suizdavač nekoliko knjiga među kojima bih spomenuo reprint knjige Otona KučereVrieme – Crtice iz meteorologije“, „Zavižan – između sunca i snijega“, „U okrilju Sunca i mora – klimatska monografija Zadra“ i „Meteorologija za korisnike“.

ŠKOLOVANJE METEOROLOGA

P: Ako se dobro sjećam, HMD je i jedan od pokretača jedinstvenog školovanja meteoroloških tehničara u Karlovcu?


Da, i time se jako ponosimo, jer je je Srednja šumarska i drvodjeljska škola u Karlovcu jedina koja u Hrvatskoj educira meteorološke tehničare, toliko važnih u mreži motriteljskih postaja DHMZ-a. Veliku zaslugu u tome članovi Društva Marina Grčić, Janja Milković i nedavno preminuli Mladen Matvijev. Školovanje je uvedeno školske 2000/2001. godine i od tada neprekidno traje.

P: Nagrađuje li HMD i dalje te svoje tehničare – motritelje na meteoroloških postajama koje rade po standardima Svjetske meteorološke organizacije?

Na žalost, lijepa tradicija dodjele nagrada i priznanja - u početku zlatnik, kasnije srebrnjak prvonagrađenima, te pretplate na časopise Priroda i Vijesti, knjige iz našeg izdavaštva ili zahvalnice za još 6 nagrađenih - savjesnim i predanim tehničarima-motriteljima na klimatološkim i kišomjernim postajama diljem Hrvatske, čija povijest seže u 1991. godinu, prestala je 2012. godine, iz razloga što su to bili većinom honorarni motritelji DHMZ-a. No, već 2014. odlučili smo se za dodjelu nagrade za životno djelo i mladom znanstveniku, a od ove godine studentu s najboljom obranom diplomske radnje iz područja meteorologije. Ove je godine nagradu za životno djelo Društvo dodijelilo dr. sc. Marjani Gajić-Čapka, te Iris Odak Plenković za mladu znanstvenicu i Barbari Malečić za najbolju obranu diplomske radnje.

P: Osim profesionalnih motritelja još je više onih amaterskih, od kojih su mnogi uključeni u svjetski popularan GLOBE program. I on je u Hrvatskoj zahvaljujući HMD-u?!

Akcija GLOBE (The Global Learning and Observations to Benefit the Environment – Globalno učenje i opažanja na dobrobit okoliša) je međinarodni projekt širokih razmjera, koji je potekao 1994. godine u SAD-u i uključuje učenike osnovnih i srednjih škola s ciljem praćenja i bilježenja vremena i meteoroloških pojava te razmjena tih podataka, pri čemu se uči znanstveno promišljati pojave i procese u prirodi. Hrvatska se, zahvaljujući angažmanu agilnih članica HMD-a Janje Milković i Marine Grčić, vrlo rano, već 1995. godine uključila u Projekt i od tada mreža se neprekidno širi i danas uključuje više od 100 škola.

P: A osim ozbiljnih tema, kojih je i u meteorologiji napretek, ima li aktivnosti i na nekim opuštenijim?

Društvo za svoje članove i članove njihovih obitelji organizira jednom do dva puta godišnje jedno- ili dvodnevne stručne izlete, koji uvijek uključuju posjet nekoj meteorološkoj postaji u Hrvatskoj ili inozemstvu, uz upoznavanje s radom i životom na njima, te organiziranim posjetima kulturno-povijesnim znamenitostima u bližoj okolini. To je prilika da se članovi Društva upoznaju sa svojim kolegama po struci, razmijene stručna, ali i osobna iskustva te međusobno bolje upoznaju izvan uobičajene radne sredine. I ove godine u proljeće se planira dvodnevni posjet Našicama i istočnoj Slavoniji, koji će uključiti i posjet muzeju Milutina Milankovića. Očekujemo veliki interes naših članova...

A osim spomenutih, još neke zanimljivosti iz rada HMD-a dr. sc. Antun Marki nedavno je otkrio i u intervjuu mjeseca Europskog meteorološkog društva, a vjerujem da će barem nekima biti zanimljivo pogledati ga i u "Noćnom kolegiju" Roberta Knjaza - u emisiji posvećenoj meteorologiji i Geofizičkom odsjeku PMF-a.