6. siječnja 1732. - Rođen Matija Antun Relković

Na današnji dan 1732. u posavskom selu Davoru rođen je Matija Antun Relković, hrvatski prosvjetiteljski prozaik. 

Bijaše sin graničarskoga časnika, a to je karijera koju je i sam izabrao. Počeo je kao običan vojnik, a poslije je stekao čin kapetana. Godine 1757. zarobili su ga Prusi te je proveo zarobljeništvo u Frankfurtu na Odri. Ondje se bacio na čitanje francuskih i njemačkih racionalističkih i prosvjetiteljskih pisaca (Baylea, Voltairea, Diderota, vjerojatno i poljskoga renesansnog pjesnika Jana Kochanowskoga, autora spjeva o Satiru, koji mu je vjerojatno poslužio kao predložak). Vrativši se iz zarobljeništva, još je neko vrijeme proveo u ratovanju u Bavarskoj, no zasićen vojničkim životom povukao se u mirovinu nakon što mu je car Josip II. dodijelio titulu nasljednoga plemića. Umro je u 1798. Vinkovcima.

Relković je svestran i iznimno utjecajan pisac, poslije Kačića najvažniji hrvatski autor 18. stoljeća, čija se djelatnost odrazila na više polja: jezikoslovnoj, didaktičnoj i prosvjetnoj. Pisac je hibridne poligrafije mudrosnica Nek je svašta iliti sabranje pametnih ričih, 1795., gramatike s elementarnim rječnikom, sintaksom i proizvoljnim etimologijskim izvodima. Nova slavonska i nimačka gramatika ostala je u rukopisu. Najvažniji mu je ostvaraj didaktični spjev, pučkoprosvjetni slavonski bestseler Satir iliti divlji čovik, 1762., prošireno izdanje 1779., sav u duhu racionalizma, zdravorazumskih moralnih pouka i pragmatičkih savjeta za obnovu gospodarstva i ostvarenje europski uljuđenoga života u Slavoniji u kojoj je još vladalo tursko nasljeđe orijentalne zapuštenosti i nemara.

Relković je donio novu sliku svijeta, utemeljenu na idejama francuskog prosvjetiteljstva. Pragmatizam europskog XVIII. stoljeća našao je u njemu svoga najvećeg predstavnika u nas. Stihovi u Satiru ne mogu svjedočiti o Relkovićevim pjesničkim sposobnostima, ali epizodne glose svjedoče da je njegov racionalizam bio nošen propovjedničkim i obnoviteljskim entuzijazmom. Nije Relković bio bez talenta, ali više od talenta njega čini piscem inteligencija duha. Kao moralist i popularizator vlastitih ideja, on želi samo jedno: biti zabavan i koristan svakom čitatelju - i to je postigao.

Pisan popularnim stihom narodne pjesme, tečnom slavonskom ikavicom, "Satir" je imao golem učinak. Povijesno jezikoslovlje prevrednovalo je Relkovićevo djelo, odavši priznanje njegovu prosvjetiteljskomu učinku, no istaknuvši u prvi plan modernost njegova novoštokavskoga idioma koji je, uz Kačićevu općenacionalnu i europsku uspješnicu odigrao ključnu ulogu u kristalizaciji hrvatskoga novoštokavskog standarda.