O studenoga toplini i studeni, a i novim rekordima jeseni...

O djelomičnom opravdavanju imena ovoga mjeseca moglo se već čuti tijekom svakodnevnih meteoroloških razgovora na Hrvatskom radiju, kao i u emisijama Vrijeme, Dobro jutro Hrvatska i u Regionalnom dnevniku, ali ta studen studenoga, iako u mnogim mjestima rijetko doživljena u njegovim posljednjim danima, samo je malo ublažila iznadprosječnu toplinu cijeloga mjeseca, još manje sezone i dosadašnjeg dijela godine, koji je većinom rekordno topao. Takva će nam biti i cijela ova godina, budući da će i prosinac u većini Hrvatske najvjerojatnije biti barem prosječne temperature, pa su stoga i Hrvatska i šira okolica posebno izdvojene u privremenom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije za 2018. godinu, čiji se prijevod na hrvatskom jeziku nalazi na internetskim stranicama DHMZ-a.

Posljednji dani kao malo koji potkraj studenoga

U Maksimiru je niže od jučer najviših -1,3 °C na dan 30. 11. bilo samo 1999. godine, a podaci postoje od 1949. godine, a o iznimnosti hladnoće posljednjeg dana ovogodišnjega studenoga možda još više svjedoči podatak s Griča, iz središta Zagreba, gdje je najviša temperatura zraka bila 0,0 °C. Niža od toga samo 7 puta, od mogućih čak 157. Svakodnevna mjerenja počela su 1. prosinca 1861. godine!

Hladno je bilo ne samo posljednji dan, nego i dane. U Rijeci je, primjerice, srednja temperatura zraka posljednja 3 jutra studenoga samo 1973. bila niža nego ove godine, ponajviše zbog -1,2 °C, izmjerenih 29. 11. - kao nikada na taj dan od 1948. godine, od kada postoje mjerenja. U Pazinu je pak srednja najniža temperatura 29. i 30. 11. peta najniža u povijesti mjerenja tih dana u godini.

Prestaje hladnoća koja dopire "do kosti",
ali slijede nove meteorološke zanimljivosti!

Studeni - relativno topao

Unatoč tom zahladnjenju, srednja mjesečna temperatura zraka, posvuda je viša od prosjeka, ponajviše zbog prva dva tjedna, koja su u mnogim mjestima bila rekordno topla. Nakon podrobnih analiza vjerojatno će klimatolozi DHMZ-a u uobičajenom mjesečnom izvještaju ocijeniti ovaj studeni kao većinom "topao" i "vrlo topao", te po ukupnoj mjesečnoj količini oborine uglavnom "prosječan", premda ponegdje i "suh", kao primjerice u Osijeku, a i "kišan", kao primjerice u Rijeci i još kojegdje.

Jesen - topla kao malo koja

Klimatološka ocjena srednje temperature zraka u razdoblju od 1. rujna do 30. studenoga u većini će Hrvatske vjerojatno biti "vrlo toplo" i "ekstremno toplo", i to ne samo prema usporedbi s klimatološkim razdobljem od 1961. do 1990. godine, nego i po novijem - toplijem - od 1981. do 2010. godine.

I dok su u Osijeku, gdje je povijest službenih mjerenja počela 1899. godine, tri (3) jeseni bile toplije od ovogodišnje - i to 1923., 1926. i 2012. godine, na meteorološkoj postaji Zagreb Grič bile su dvije (2) - 1926. i 2006., a u Maksimiru, gdje podaci postoje od 1949. - samo 2006.

U Splitu je ovogodišnja jesen jednaka dosadašnjoj najtoplijoj 2012. godine, a u Rijeci i Dubrovniku je kao ni jedna do sada u znanoj povijesti mjerenja, koja je u tim mjestima počela sredinom prošloga stoljeća.

2018. - rekordna!?

Nakon ovakve jeseni, a i podjednako iznimnog ljeta i proljeća, kao i siječnja, unatoč hladnoći veljače te uz veliku vjerojatnost ostvarenja barem prosječne temperatura prosinca - i srednja godišnja temperatura zraka bit će kao rijetko koja u povijesti. Uostalom, dosadašnji dio godine - od početka siječnja do kraja studenoga - u Gospiću i na Zavižanu je samo 2014. bio topliji nego ove godine, u Osijeku dijeli 1. mjesto s 2000. godinom, a u Rijeci, Splitu, Hvaru, Dubrovniku i Zagrebu je rekordno topao. Ne samo u Maksimiru nego čak i na Griču!

Prosinac - kojekakav

Naravno, to ne znači da u prosincu nećemo imati i hladnijih dana i razdoblja! Dapače. Hoćemo! Tijekom ove subote, pa i u nedjelju, u većini će se Hrvatske nastaviti relativno hladno razdoblje s kraja studenoga. U novome tjednu slijede nam ponovno znatno topliji dani, ali već za drugi adventski vikend u gorju se znatno povećava vjerojatnost snijega.

A Bijeli Božić?

Premda bi Božić bijeli,
vjerojatno mnogi željeli,
ili barem pahulje tijekom večeri Badnje,
još je rano za prognozirati hoće li priroda činiti takve radnje.

Naravno, priče o njemu bit će sve češće - uostalom, jučer su me o njemu pitali i u ljekarni, i u pekari, i u trgovini - iako je on puuuuno češći u pjesmama, nego u stvarnosti. Za pouzdanije i podrobnije prognoze za toliko dana unaprijed još je odviše rano. No, prognoze po tjednima povećavaju optimizam za prosječnu temperaturu u tjednu uoči blagdana, uz koju bi moguće oborine mogle biti i snježne. Hoće li? Još se ne zna! Ali nada postoji, u gorju i relativno velika vjerojatnost... 

Hoće li se zima svidjeti svima?

O dugoročnoj prognozi za zimu oni izdržljiviji su već moglo pročitati na kraju  "špijunskog" Meteo kutka, a podjednake zaključke o najvjerojatnije prosječno toploj zimi u većini kontinentalne Hrvatske, te malo toplijoj od prosjeka u u našem primorskom dijelu, te o vjerojatno više oborina nego što je uobičajeno u većini Hrvatske - prošlih su dana donijeli stručnjaci na međunarodnom meteorološkom skupu u Kairu - nastavku onoga održanoga prije godinu dana u Zagrebu.

Rezultati za cijelo Sredozemlje i okolicu već postoje na engleskom jeziku, a uskoro će nam biti poznate i neke dodatne podrobnosti za Hrvatsku i okolicu na stranicama DHMZ-a, a i na barem nekim od mnogobrojnih medijskih platformi HRT-a, u video obliku kratkotrajno vjerojatno i u HRT METEO.