O Koperniku, MI6 i drugim izazovima... I izdržljivosti!

Premda "Kopernik" i "MI6" neke može podsjetiti na akciju britanske vojno-obavještajne službe ili neki akcijski film, poput "Spasilačke misije", koja će se emitirati na HTV1 u petak navečer - ovaj je tekst posvećen drugoj vrsti "akcije" i aktivnosti - s ciljem pravodobne spoznaje i što lakše i brže prilagodbe kojekakvim meteorološkim ekstremima i promjenama vremena, s kojima se suočavamo gotovo iz mjesec u mjesec - najnovije proživljavamo baš ovaj tjedan. A ovih se dana više nego inače govori i o nužnosti prilagodbe klimatskim promjenama, poticanju daljnjeg smanjivanja onečišćenja i većeg korištenja naprednih tehnologija i u meteorologiji...

Kopernik - sustav o sastavu

"Klimatske promjene i onečišćenje zraka - dvije su vjerojatno najvažnije okolišne brige." i: "Što više znamo, sve smo svjesniji da i mala onečišćenja mogu djelovati na zdravlje i kvalitetu života.", samo su neke od izjava dr. sc. Vincent-Henrija Peucha, voditelja Službe mjerenja atmosfere europskog "Kopernik" ("Copernicus") sustava tijekom gostovanja u emisiji Dobro jutro Hrvatska u utorak ujutro. Osim njega, u emisiji je govorila i dr. sc. Freja Vamborg, klimatologinja koja radi u sustavu "Kopernik".

"Kopernik" je jedan od glavnih programa EU na području klime i proučavanja klimatskih promjena, koji se temelji na praćenju Zemlje putem različitih mjerenja, osobito putem umreženih satelita, te omogućavanju objašnjenja i primjene mnogobrojnih izmjerenih podataka. Jedan od ciljeva programa je oblikovati veliku količinu podataka u razumljivu i korisnu informaciju, koja će omogućiti daljnju primjenu u različitim područjima djelovanja.

Primjerice, na temelju procjena stanja suvremene klime izračunavaju se buduća stanja atmosfere, koja mogu pomoći u procjeni rizika za mnogobrojne buduće aktivnosti u svakodnevnom životu. Dio "Kopernika" je i proučavanje koncentracije peludi jer se procjenjuje da oko 25 % Europljana ima zdravstvenih poteškoća zbog peludi - koja nije onečišćivač - ne pripada u onečišćenje zraka - ali povećana koncentracija peludi može djelovati na zdravlje.

Stoga se ovoga utorka i srijede u Zagrebu održava radionica, u suorganizaciji DHMZ-a i MZOIE-a, na kojoj sudjeluju stručnjaci koji rade u europskom sustavu "Kopernik" i hrvatski stručnjaci i znanstvenici. Od njihove suradnje možemo očekivati korist u svakodnevnom životu, kao primjerice kvalitetniji, manje onečišćeni zrak, pravodobne prognoze i upozorenja na moguća onečišćenja, još kvalitetnije informacije o koncentraciji peludi koja "muči" sve više ljudi, a i kvalitetnije i podrobnije informacije koje mogu pomoći razvoju tehnologije pametnih gradova. Također, mogu se očekivati i kvalitetnije informacije o klimi naših prostora, koje bi omogućile našu bolju pripremljenost i prilagodljivost naizgled sve češćim i žešćim ekstremima kao što su požari, poplave, suše, velike hladnoće i vrućine.





Manje o klimatskim promjenama, a više o onečišćenjima s kojima se suočavamo gotovo svakodnevno, ponegdje više, ponegdje manje, te o hrvatskoj mreži postaja koja prate onečišćenje i zakonskoj regulativi - u ponedjeljak prijepodne u Studiju 4 HRT-a govorila i Sonja Vidič, dipl. ing. iz DHMZ-a.





MI6

Osim radionice o sustavu "Kopernik", u ovotjedni četvrtak i petak u Zagrebu će se okupiti stručnjaci i znanstvenici i na "Meteorološkim izazovima 6" - znanstveno-stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem, čija je ovogodišnja tema: "Napredne tehnologije u rješavanju meteoroloških izazova". Kroz 37 prezentacija i 15 postera ukazivat će se na važnost meteorologije u mnogim djelatnostima te ojačati komunikaciju između meteorologa i drugih stručnjaka koji se koriste meteorološkim podacima. Teme prezentacija i postera bit će:
- klimatske promjene i prilagodba
- prognoza vremena
- meteorološki ekstremi i njihov utjecaj
- klimatologija i biometeorologija
- očuvanje okoliša: kvaliteta zraka
- agrometeorologija
- primijenjena meteorologija.



Kroz sve to, i dodatne razgovore i rasprave razmjenjivat će se iskustva, spoznaje i ideje o novim Meteoalatima - o kojima možete čuti i u četvrtak u 18,30 sati na HR Sljeme od dr. sc. Antuna Markija, predsjednika Hrvatskog meteorološkog društva. Također, prezentirat će se novi projekti i planovi razvoja meteoroloških i srodnih sustava za mjerenje, analizu i modeliranje amosfere, kopna i oceana. Između ostalih, još jednom će se predstaviti METMONIC - projekt modernizacije hrvatske meteorološke motriteljske mreže - temelja za kontinuirano praćenje klime i klimatskih promjena, a i HRT METEO aplikacija za pametne mobilne telefone, s aktualnim podacima, prognozama i upozorenjima DHMZ-a i HAK-a.

Promjena vremena - pad temperature, bura...

I u HRT METEO aplikaciji, a i u svakodnevnim emisijama i prilozima s meteorološkim sadržajem na različitim medijskim platformama HRT-a već danima se najavljuje prestanak ovog svojevrsnog "babljeg ljeta“, koje se nakon listopada nastavilo i u prva dva tjedna ovoga mjeseca. Temperatura je u većini Hrvatske još uvijek visoka kao rijetko kada u ovo doba godine. Štoviše, ponegdje kao nikada. I to ne samo nekog pojedinog dana, nego cijelog razdoblja. Stoga su se ionako relativno velika odstupanja od prosječne temperature za razdoblje od siječnja do listopada ove godine dodatno povećalo pa će ova godina sigurno biti jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja, ne samo od sredine prošloga stoljeća, od kada radi većina meteoroloških postaja, nego i prije. Uostalom, srednja je temperatura zraka 316 ovogodišnjih dana u mnogim mjestima među najvišima, a ponegdje čak i najviša, kao primjerice na meteorološkim postajama DHMZ-a u Maksimiru i na Marjanu.

U nastavku studenoga imat ćemo koječega, ali ne i iznadprosječne topline kao u dosadašnjem dijelu mjeseca. Sigurno ćemo imati hladnije dane od onih koje smo imali do sada, ali nije sigurno da će pritom i srednja temperatura zraka posljednja dva tjedna studenoga biti posvuda niža od prosječne.

Prosinac, zima, proljeće...

Još je veći prijepor oko prognoze za prosinac i ostale zimske mjesece, pa i za proljetne. Prema najnovijim izračunima mala je vjerojatnost velikog odstupanja poslije prosinca. Ili drugim riječima - najveća je vjerojatnost za prosječnu temperaturu zraka i količinu oborine prvih pet mjeseci 2019. godine, što znači da će biti zadovoljeni temperaturni uvjeti za snijeg, a i da će mraz biti moguć i u proljeće. No, ne treba čuditi ako novi izračuni početkom prosinca promijene te dugoročne prognoze. Uostalom, dovoljno je prisjetiti se u prognozama vrlo malo vjerojatne, ali doživljene hladnoće veljače koja je došla nakon ponegdje čak ekstremno toplo siječnja. Ništa neobično ako se sljedećih tjedana i mjeseci dogodi još poneki ekstrem. Priroda teži ravnoteži, a u dosadašnjem je dijelu godine iznimnosti bilo nepretek...

A prosinac - prema najnovijim mjesečnim prognozama mogao bi biti znatno topliji od uobičajenoga, a prema prognozama za četiri tjedna unaprijed – sasvim prosječan. Ukratko - trenutačno je moguće sve. Laički, pojednostavljeno - ne zna se!

Za neke je već i to dovoljno za negativne kritike na račun meteorologije i meteorologa koji se svakodnevno trude olakšati vam svakodnevne aktivnosti, pritom ponekad i griješeći... No, mnogima je i takva informacija važna i korisna. Uostalom, poznata je izjava Nikola Kopernika: "Znati da znamo ono što znamo i znati da ne znamo ono što ne znamo – to je pravo znanje."