Ovoga listopada kao rijetko kada, ponegdje i nikada

Osim već potvrđenih rekorda u količini kiše, najprije u Dubrovniku, zatim i u Delnicama i Imotskome, te o rekordno visokoj morskoj razini u Bakru, kao i rekordnim valovima u akvatoriju Rovinja, Splita, Ploča i Dubrovnika, u dojučerašnjem listopadu dogodili su se još neki ekstremi.

Prognozirano - ostvareno!

U očekivanju službene analize i ocjena klimatologa DHMZ-a već sada se mogu potvrditi predviđanja s početka prošloga mjeseca, pa i starija - ne samo da će listopad biti iznadprosječno topao, nego da će biti kao malo koji u povijesti mjerenja, mjestimice i rekordan.

Dubrovnik - rekord ne samo u kiši, nego i temperaturi

Srednja listopadska temperatura zraka na postaji Zagreb Maksimir bila je viša od ovogodišnje samo 1966. i 2001. godine, a prije toga, na Griču, gdje podaci za listopad postoje od 1862. - još i 1923. i 1907. U Rijeci je iznimnost još veća - topliji listopad bio je samo 2001. godine, u Splitu je izjednačen listopadski rekord iz 2004. godine, a u Dubrovniku je postignut novi rekord! I to za čak za 0,4 °C viši od prošloga iz 1966. i 1967. godine.

Rekordno topla godina?!

Stoga je listopad dodatno pridonio toplini cijele ove godine, koja je u svom dosadašnjem dijelu također među najtoplijima u povijesti mjerenja, ne samo od sredine prošloga stoljeća, od kada radi većina meteoroloških postaja, nego i prije. Štoviše, srednja temperatura zraka prvih deset mjeseci u mnogim je mjestima bila viša od ove godine samo 2007., a ponegdje čak ni tada. U Zagrebu, i na Griču i u Maksimiru, tadašnji je rekord trenutačno izjednačen, kao i u Rijeci i na Zavižanu, a u Splitu i Dubrovniku, vjerojatno i još kojegdje, ova je godina do sada rekordno topla.

Ni na početku studenoga ništa od studeni

Iznadprosječna toplina sigurno će se nastaviti i u prvom desetodnevlju studenoga
, u većini Hrvatske vrlo vjerojatno i kasnije, barem u cijeloj prvoj polovini mjeseca, a posljednja će dva tjedna temperatura vjerojatno biti bliža prosječnim vrijednostima, gdjekad i niža od njih.

Količina oborine ponegdje na Jadranu i područjima uz njega bi već u prvom tjednu mogla nadmašiti prosječne vrijednosti za cijeli mjesec. No, kao i listopad, vjerojatno će količine biti nejednolike pa ni studeni posvuda neće imati višak oborine. U početku, najvjerojatnije i kasnije, najmanje će je biti u istočnoj Hrvatskoj.

A zima? Dosadašnje prognoze nisu bile optimistične za ljubitelje dugotrajnijeg razdoblja hladnoće, ali možda skori najnoviji izračuni nešto promijene!?

Fotosinteza i Andromeda o globalnom zatopljenju

Neka razmišljanja, i javnosti i stručnjaka - prof. dr. sc. Branka Grisogona s Geofizičkom odsjeka PMF-a te dr. sc. Ivana Guettlera iz DHMZ-a - o iznimnoj toplini ove godine, ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje po svijetu, te o globalnom zatopljenju, najnovijem izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene i ekološkoj osviješćenosti mogu se poslušati u emisijama Fotosinteza i Andromeda Drugog programa Hrvatskog radija...

I Tema dana o meteo-nevoljama

A o problemima kojih je prošlih dana bilo na Jadranu govorilo se u utorak navečer i u Temi dana HTV-a, i to ne samo o jugu i obilnoj kiši, nego i o ponegdje rekordno visokoj morskoj razini, kojoj, prema zaključcima stručnjaka Geofizičkog odsjeka PMF-a: "pridonosi i porast morske razine vezan uz klimatske promjene, a brzina tog porasta u zadnjim desetljećima u Jadranu iznosi oko 3 mm/god".