Bolja zaštita kulturne baštine

Vlada je uvela novine u zaštiti i očuvanju kulturnih dobara: u godini koju je Europska unija i posvetila baštini, došle su promjene koje će olakšati njezinu zaštitu - donosimo primjere Dubrovnika i Splita.

Dubrovnik, ali i svi drugi gradovi koji su pod zaštitom UNESCO-a s ovim će izmjenama najviše dobiti u tzv. kontaktnim zonama, to jest prostorima koja graniče sa zaštićenim dobrima. Sada će konzervatorski planovi biti uključeni u prostorni plan, a u slučaju Dubrovnika važno je da će sada grad imati pravo prvokupa u tim zonama.

U prijašnjem zakonu to nije bio slučaj, nego se određena građevina trebala proglasiti pojedinačnim spomeničkim dobrom i tek onda je grad mogao dobiti pravo prvokupa,  ističe gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek napominje da će građani kroz puno kraću proceduru moći ishoditi građevinske dozvole: Mi ćemo biti sigurni da se neće narušavati svojstva kulturnog dobra,  kaže ministrica.

Upravo na mjestima dodira privatnih i zaštićenih čestica otvaraju se prostori za velike investicije bez kojih buduća zaštita neće biti moguća. Izvrstan primjer su splitski Dioklecijanovi podrumi.

Upravo u tome će grad Split u narednome razdoblju ne samo kroz upravljanje, nego kroz izravnu izradu kvalitetne dokumentacije, dohvatiti financijsku perspektivu Europske unije za razdoblje od 2020. do 2027. godine,  najavljuje gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara.

Velika je novost i da će se dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara sada izdavati isključivo fizičkim osobama i to trajno.