Došao je kraj ljetu, školarci su u prometu!

Sljedećih će dana znakovi upozorenja/opasnosti biti česti,
manje zbog (ne)vremena, a više zbog djece na cesti!

Unatoč još ponegdje vrućim danima, prvi rujanski vikend u većini je Hrvatske opravdao naziv i prvog jesenskog. Barem prema klimatološkom računanju. Količina oborine prva dva rujanska dana ponegdje je već veća od polovine prosjeka cijeloga rujna, primjerice u Gradištu pokraj Županje, Pazinu i Zemuniku, a i temperatura zraka se snizila u odnosu na onu prošlih dana. I u ponedjeljak će, na prvi dan nove školske godine mnogima dobro doći kišobran ili kabanica, a nekima vjerojatno i dugi rukavi. No, ne spremajte ni kratke jer u nastavku će rujna biti i iznadprosječne topline.

Prvi tjedan nove školske godine

Osim promjenljivog, i u odnosu na nedjelju - manje toplog ponedjeljka, s mjestimičnom povremenom kišom, podjednako će vrijeme biti i u utorak, a od srijede ponovno toplije, uz više sunčanih sati, premda posvuda ne i suho. Podrobnija prognoza Tomislava Kozarića,dipl. ing., iz Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, i to po područjima i mjestima, pojavit će se uskoro na internetskim stranicama HRT-a i u emisiji Vrijeme nakon Vijesti u 17 sati, a još i malo prije - u HRT METEO aplikaciji. Naravno, i nakon Dnevnika 2 i kasnovečernjeg Dnevnika 3.
Stoga se prošlogodišnji "prognostički" stihovi mogu samo malo prilagoditi u:

Donedavnu ljetnu vrućinu, sparinu i sunčev sjaj,
ovoga je vikenda zamijenila svježina, kiša i jesenski ugođaj,
kao da bi se "školarcima" olakšao praznika kraj.

No, već u prvom tjednu nove školske godine
ponovno će biti većini ugodne topline,
ponegdje i neugodne i dosadne sparine,
ali vrlo vjerojatno ne i vrućine.

Samo će nekima, uglavnom u gorju, trebati višeslojna odjeća,
kako ne bi došla prehlada il' kakva nevolja veća.
Većini će i u ovom tjednu trebati i kratke nogavice,
naravno, u prvih danima i kišobrani i kabanice.
Ha, nekima i kišne - gumene čizmice.

Ukratko, tjedan će biti primjeren kasnome ljetu - ranoj jeseni,
pa se valja prilagoditi promjenljivom vremenu i svakodnevno sve duljoj sjeni.

Vozači i na sporadično skliske ceste i veću gužvu u prometu,
i posvuda, vjerojatno ponajviše u Zagrebu - na atmosferu sve više napetu,
u kojoj ono: "čuvajte nas, pazite nas..." gotovo svi znaju,
ali na znak s djecom il' zebrom, na žalost, ne haju.

Osim na znakove, kojih je unatoč svemu - premalo,
i koje još ne prepoznaje svako dijete malo,
kad' ste u vožnji kakvom, makar i sporednom cestom,
ne zaboravite pokorite se i poznatom "pravilu šestom".
Nek pojasa "siguran zagrljaj"
onemogući tužni vapaj.

I još na kraju, kad razmišljate o sutrašnjim aktivnostima, odjeći i obući,
znajte da vam i HRT Meteo aplikacija može pomoći.

Neka vam škole prvi dani,
budu vedri i nasmijani,
premda posvuda ne i suhi i sunčani,
nego i povremenom kišom prani.

Jesen - iznadprosječno topla, ponegdje i kišovita?!

Na podjednaki ugođaj - relativne topline i mjestimičnog viška oborine, prema trenutačnim se dugoročnim prognozama valja pripremiti ne samo sljedećih dana, nego i sljedećih tjedana i mjeseci. Povećana je vjerojatnost da će i srednja sezonska temperatura, a i svakog od sljedeća tri mjeseca u većini Hrvatske biti barem malo viša od prosjeka, a podjednaka je prognoza i ukupne sezonske količine oborine za Jadran i područja uz njega, dok je u sjevernijim krajevima vjerojatnost odstupanja od prosjeka znatno manja. Naravno, promjene su moguće jer ove godine prognoze po sezonama i mjesecima nisu pouzdane kao inače - sjetimo se samo hladnoće ožujka i posebice veljače, prije koje su dugoročne prognoze davala povećanu vjerojatnost iznadprosječne topline. No, za ljeto su se pokazale jako dobre, posebice za temperaturu.

Ljeto ekstremno toplo, iako većinom bez rekorda

U očekivanju službenih ocjena klimatologa DHMZ-a, iz preliminarnih analiza može se zaključiti kako je i ovo ljeto bilo iznadprosječno toplo, čak uglavnom "vrlo toplo" i "ekstremno toplo" u odnosu na klimatološke srednjake iz razdoblja 1961. - 1990. godina, prema kojem se još službeno uspoređuje, dok su ocjene raspršenije od "normalno" do "vrlo toplo" prema novijem klimatološkom razdoblju, od 1981. do 2010. godine.

Upravo ta učestalost iznadprosječnih vrijednosti posljednjih desetljeća, koje su nas navikle na velike vrućine, a i relativno česta kiša u mnogim mjestima prošlih mjeseci djelovale su na dojam mnogih kako ovo ljeto "nije bilo neko". Iako, prema ukupnoj ljetnoj količini oborine, službene klimatološke ocjene će vjerojatno većinom biti "normalno", uz mjestimična odstupanja, primjerice "sušno" u Splitu te "kišno" u Osijeku, prema novijoj klimatologiji - i u Dubrovniku, gdje je manjak srpanjske količine kiše nadoknadio lipanj, dijelom i kolovoz.

A upravo u Dubrovniku je ovogodišnji kolovoz nadmašio dosadašnji rekord iz 2012. godine, kada je srednja mjesečna temperatura bila 27,7 °C. Ove godine za čak 0,4 °C viša!

Prema trenutačno dostupnim podacima, u ostalim su mjestima rekordi izostali, ali ne za puno. Srednja temperatura kolovoza na Griču je bila viša od ovogodišnje samo 1992., 2003. i 2012. godine, a podaci postoje od 1862. godine. Na Hvaru, gdje se mjeri još od 1858. - još rjeđe - samo već navedenih godina u ovome stoljeću.

Od siječnja do kolovoza - k'o rijetko kada, u Dubrovniku i nikada

Zahvaljujući kolovozu, ali i većini ostalih mjeseci, posebice siječnju, travnju i svibnju, koji su bili među najtoplijima u povijesti mjerenja, gdjekoji i rekordni, i prve dvije trećine godine bile su kao rijetko kada. Viša srednja temperatura zraka bila je samo 2007. godine, a u Dubrovniku - čak ni tada.

2018. još jedna od najtoplijih?!

Slijedom toga, a i već spomenute povećane vjerojatnosti za nastavak barem malo toplijih mjeseci od prosjeka tijekom jeseni, a i u prosincu, za razliku od 2007., kada je posljednja trećina godine bila hladnija od srednjaka, ne bi trebalo čuditi bude li na kraju i ova godina jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja. Čak i među 5 najtoplijih. Službeniju analizu i prognozu 2018. na globalnom nivou objavit će Svjetska meteorološka organizacija (SMO) tijekom jeseni.

Izbor fotografija za kalendar SMO za 2019.

A posljednjeg dana kolovoza SMO je objavila poziv za izbor najboljih fotografija koje će se pojaviti u kalendaru za sljedeću godinu. "We got the most entries from Croatia.", izjavila je Clare Nullis, iz Ureda za komunikacije i odnose s javnošću SMO. Zašto ih najviše ne bi bilo i u kalendaru za 2019.? Izaberite. Najkasnije do 14. rujna.