Ugrožene stoljetne kestenove šume na Banovini

Zbog intenzivne sječe mogle bi nestati tisuće hektara stoljetnih kestenovih šuma na Banovini. Upozoravaju na to i pčelari koji sada, u sezoni cvatnje kestena onamo dopreme i do 50 tisuća košnica.

U Hrvatskim šumama tvrde da je sječa nužna zbog pojave bolesti, a u rješavanje problema uključilo se i Ministarstvo poljoprivrede. Žele spriječiti pad proizvodnje meda s Banovine koji je pred europskom zaštitom i sve traženiji na tržištu Unije.

Cvatnja kestena u šumama Zrinske Gore ovdje na Banovini, samo što nije počela. Najbogatija je to pčelinja ispaša kestenom u cijeloj Europi, a med je pravo čudo. Da bi kesten bio sortan mora imati barem 80 posto peludnih zrnaca u svom sastavu, a naš kestenov med ima nevjerojatnih 98 posto peludnih zrnaca u sebi, istaknuo je Dražen Špančić, Udruga pčelara Sisačko-moslavačke županije.

Zato ne čudi da tržište Unije luduje za njim. Poslan je i na znanstvenu analizu u referentni istraživački centar Europske komisije. Rezultati su sjajni. Baš zbog ekstra kakvoće, ovdje se u sezoni skupe pčelari iz cijele Hrvatske s više od 50 tisuća košnica.

No mogli bi ostati bez paše. I to zbog intenzivne sječe šuma zaraženih rakom kestenove kore. Katastrofični prizori nisu rijetki. Bez kontrole se siječe i u privatnim šumama, a kestenovi trupci prodaju u susjednu Sloveniju za proizvodnju tanina.

U Hrvatskim šumama tvrde da je sječa nužna, no novih pošumljavanja kestenom nema. Zato slabo razvijena Banovina u europskoj zaštiti banskoga kestenova meda vidi šansu, a u razvoju api šumarstva i api turizma pravu priliku za oporavak gospodarstva. Gotovo 7 i pol tisuća hektara neprekinutog kompleksa kestenovih šuma na Zrinskoj Gori, kažu, pravi je potencijal za to.