"Zima je tamo gdje zavija vuk..."

U noći s četvrtka na petak, u skladu s najavama gotovo prije tjedan dana, atmosferska se fronta premjestila iz srednje Europe preko Alpa i većini Hrvatske donijela snijeg, najprije u Međimurju, Zagorju i gorju, a uz pad temperature zraka zasnježilo je i u nizinama. Veljača je tako već u prvim danima opravdala od mnogih znani nadimak “premetača” ili "prevrtača" jer je početkom mjeseca bilo iznadprosječno toplo, a već sljedeći dan pao je snijeg. I opet neke iznenadio!? A i prouzročio mnogobrojne nevolje.

U Lici je, primjerice, u petak temperatura zraka bila oko 10 °C, a u subotu ujutro je izmjereno 10 cm snijega, većinom i više. Na Plitvičkim jezerima čak i 36 cm! A od jutra do večeri napadalo je dodatnih, uglavnom 20 do 30 cm.

U istočnoj je Hrvatskoj palo manje snijega, ali je pad temperature bio još izraženiji. U petak je na meteorološkim postajama DHMZ-a izmjereno između 12 i čak 17 °C, a u subotu samo oko 1 °C. Pritom su već u subotu ujutro u Osijeku i Slavonskome Brodu izmjerena 2 cm snijega, u Slatini i Virovitici i 5 cm, a navečer uglavnom između 4 i 8 cm, u Novoj Gradišci "čak" 10 cm. Na malo višoj Bilogori, u blizinu granice Slavonije i Podravine - 16 cm.

Na Sljemenu je u subotu navečer visina snijega bila 34 cm, u Velikoj Gorici 10 cm, a u Zagrebu, i na Griču i u Maksimiru - samo 1 cm, premda je povremeno sniježilo i tijekom petka i subote. Stoga se na svojevrstan način još jednom potvrdio "Zapis o zimi" Dobriše Cesarića:

“To nije zima i tu nema zime:
U gradu osta od nje samo ime.
Ona je tamo gdje zavija vuk,
Gdje snijeg je visok i jedva se hoda.
Na silnoj ravni gdje je svečan muk
Beskrajnih polja i zamrzlih voda.”


O toplinskom otoku velikih gradova drugom zgodom, a sada o...

Trebamo li se čuditi zašto je u veljači zima? Zašto pada snijeg?!

Ne trebamo!
Ni nakon siječnja hladnog kao prošle gdine, jednog od najhladnijih u povijesti mjerenja, a ni nakon toplog kao ove godine, jednog od znanih najtoplijih.

Veljača je zimski mjesec. Mjesec u kojem su zabilježene neke od najvećih snježnih oluja. Mjesec je to s rekordnim visinama snijega u nekim krajevima Lijepe naše. U Gorskom kotaru, na Pargu, 2013. godine u veljači je palo ukupno 241 cm novog snijega, što ne samo da je najviše u toj godini nego i najviše od 1951. A snijeg na Pargu "voli" padati u veljači. Doduše i u ostalim zimskim mjesecima, ali glavnina snijega u prosjeku padne baš u najprevrtljivijem mjesecu.

U Delnicima se mjerenja visine snijega obavljaju kraće, ali iz niza mjerenja od 1981. do 2016. veljača se ističe u mnogim godinama. 2015. i 1988. novi je snijeg gotovo izostao u siječnju, a zatim je više od metra palo u veljači. Vrlo snježna zima 2013. i u Delnicama se, kao i na Pargu, ističe s čak 212 cm novog snijega u veljači, no to ne treba čuditi zbog geografskih sličnosti i blizine tih postaja. Posebna zanimljivost Delnica je velik snijeg u ožujku, nakon što ga od početka te godine gotovo i nije bilo. To može poslužiti kao podsjetnik na prodore hladnog zraka koji nas ne smiju iznenaditi sve do kraja kalendarske zime, pa ni početkom proljeća.

U Gospiću, primjerice, a vjerojatno i barem još nekim mjestima Like, u prosjeku više snijega padne u siječnju nego veljači i ožujku, ali nekoliko izuzetaka, poput zima 1956. ili 1986., pa čak i nekih nedavnijih, primjerice već spomenute 2013., najviše je snijega palo u veljači, a slično kao i u Gorskom kotaru, nekih godina najsnježniji mjesec bio je ožujak.

Snijeg u veljači nije stranac u Hrvatskoj. Blaga zima kakva je bila do sada, početkom veljače pokazala je drugo lice, a relativno hladan zrak zadržat će se i idućih dana, barem tjedan.


*Autor je meteorolog DHMZ-a i suradnik HRT-a - Hrvatskog radija