Svemirska meteorologija

Hrvatski fizičar i stručnjak za Sunce Bojan Vršnak dobitnik je najvažnije nagrade Europske svemirske agencije za istraživanja na području svemirske meteorologije.

Doktor znanosti Bojan Vršnak od 1981. zaposlen je u Opservatoriju Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uglavnom proučava eruptivne procese u Sunčevoj atmosferi. Prestižnu međunarodnu nagradu dobio je za istraživanja na području svemirske meteorologije. Nagrada koju sam dobio zove se 'Kristian Birkeland Medal' po čovjeku kojeg zovemo pionirom istraživanja magnetizma zemlje i objašnjavanja polarne svjetlosti.  Nagrada se dodjeljuje za vrijeme konferencije European Space Weather Week. Znači koja se obično događa u Belgiji, a ove godine je to bilo u Ostenderu. Nagradu dodjeljuje nekoliko institucija: Norveška Kraljevska akademija znanosti, Belgijska Kraljevska akademija znanosti, Ruska akademija znanosti i Europska svemirska agencija i još unutar toga neke pod grupe tako da je to dosta velika recenzija u igri - puno ljudi ocjenjuje rad,  objašnjava dr. sc. Bojan Vršnak.

U suradnji sa svojim timom razvio je analitički magnetohidrodinamički model helisferskoga gibanja koji ima široku primjenu u području svemirske meteorologije. Dr. Vršnak najprije je objasnio što je to svemirska meteorologija. Malo je nespretan izraz. To u principu se ne događa u atmosferi, već dolazi sa sunca. Ali teško je prevesti taj izraz koji se u engleskom koristi kao 'Space Weather' - znači kada bi preveli svemirsko vrijeme moglo bi doći do nesporazuma da se radi o vremenu kao protoku vremena. Pa se onda nekako uvriježilo ili vremenska prognostika ili svemirska meteorologija.  I u principu radi se o tome da predviđamo kad će poremećaj sa sunca doći do Zemlje. Kad će nastati poremećaj u samoj magnotosferi, magnetskom polju Zemlje. I u ionosferi i različitim slojevima više atmosfere.

Njegov analitički magnetohidrodinamički model helisferskoga gibanja brži je, bolji i točniji od numeričkih. Preciznije upozorava na geomagnetske i ionosferske oluje koje su opasne za visokotehnološke sustave. Recimo sateliti, pogotovo oni koji su izvan magnetskog polja zemlje, koji nemaju svoj štit recimo gdje nas Zemlja štiti od čestica visokih energija, te čestice imaju takvu energiju da ulaze, prolaze u unutrašnjost satelita i mogu poremetiti i softver - što manje košta, ali mogu oštetiti i hardver. Znači instrumente i na kraju krajeva kad dođe veliki poremećaj, koji je vezani s magnetskim poljem, može utjecati i na gibanje satelita. I onda satelit dođe u nestabilnu orbitu i počne padati prema Zemlji.

Za predviđanje Sunčevih erupcija važno je promatrati njegove pjege. Pojavljuju se u ciklusima koji najčešće traju oko 11 godina. Nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja. Njihov utjecaj na Zemlju je bitan. I zato smo poželjeli doktoru Vršniku još mnogo uspješnih otkrića!