Je li po vremenu od Lucije do Badnjaka poznata baš godina svaka?!

Motrenje i mjerenje različitih meteoroloških obilježja vremena, i to još redovito, svakodnevno, od iznimne je važnosti zbog mnogobrojnih razloga. Između ostalih, i zbog prognoze vremena. Što se bolje "opiše" stvarno stanje vremena - veća je vjerojatnost za točniju prognozu budućih stanja atmosfere. Rezultati mjerenja i motrenja ulazni su podaci za sustave fizikalnih jednadžbi - atmosferske modele, pomoću kojih se izračunavaju prognozirane vrijednosti. Nekada ručno, već dugo znatno brže - računalom... Nekada su mjerenja obavljali samo ljudi, pomoću instrumenata, a kasnije su se počela razvijati i automatska i daljinska mjerenja, većini vjerojatno najpoznatija radarska i satelitska. Pritom valja naglasiti i po tko zna koji put ponoviti da radari i sateliti ne prognoziraju budućnost, nego pomažu u spoznaji stvarnosti - slike prošlog i trenutačnog vremena, posebice oblaka, ali i vjetra, temperature...

No, početak svega je na meteorološkoj postaji i mreži više postaja, i to različitih, sa specifičnim načinima rada, opsegom posla... Postoje tako, primjerice, glavne meteorološke postaje i mnogobrojnije klimatološke postaje, na kojima je i dalje "glavni" - čovjek - motritelj. Ako ga nema, podatak ostaje neizmjeren i nezabilježen, što može dovesti do kasnijih poteškoća. Stoga je ovaj posljednji, ali gotovo sigurno ne i zadnji nastavak meteorološkog stripa Krešimira Biuka posvećen mjerenju i motritelju, i neobičnom telefaksu koji je svojedobno stigao u DHMZ.

Lucijin kalendar ili brojanice

Osim službenih motritelja, koji su za svoj posao plaćeni - na žalost, većinom odviše malo s obzirom na značenje i vrijednost njihovog posla, postoje i svojevrsni samozvani motritelji, među njima i tzv. pučki meteorolozi, koji su osobito aktivni između 13. i 24. prosinca, od svetkovine sv. Lucije do Badnjaka, zbog izrade Lucijinog kalendara ili brojanica. Njihova teorija kaže da vrijeme tijekom svetkovine sv. Lucije "pokazuje" vrijeme u siječnju sljedeće godine, 14. prosinca u veljači, i tako sve do Badnjaka, na temelju kojeg se "prognozira" vrijeme u sljedećem prosincu.

Takve pretpostavke nisu znanstveno utemeljene, ali znače i pomažu očuvanju hrvatske tradicije, svojevrsnu promociju meteorologije i vremenske prognoze. Jedan od vjerojatno najpoznatijih prikaza takvih prognoza je Lokvarski kalendar, autorice Mirjane Pleše. Naravno, u njemu ima i dobro "prognoziranih" opisa vremena, ali i sasvim pogrešnih. Za ovu je godinu, primjerice, predviđanje "ne bijelog Božića" bilo izvrsno, ali ima i mnogobrojnih suprotnosti.

Osim toga, u Muzeju Moslavine posljednjih se godina predstavlja sličan kalendar Ilije Krupljana. Podrobnosti o načinima progroziranja kalendara takve vrste mogu se naći u internetskom Meteo kutku HRT-a.

Najnoviji, za ovu godinu, uskoro će se predstaviti. Ako će ti kalendari biti vjerni tradiciji - od siječnja do svibnja bit će relativno toplo, s čim se slaže i većina aktualnih znanstveno utemeljenih dugoročnih prognoza, a ljeto će biti relativno hladno, ponegdje u Dalmaciji i kao rijetko koje - e to je već prijeporno...

Prijepori...

Prijeporno je i bavljenje ne ovakvom "pučkom" prognozom, nego "ozbiljnijom", svakodnevnom, koja se čak reklamira u nekim medijima, pri čemu se spominje mogućnost poziva na korisničke telefone s dodatnom naplatom poziva, i drugim oblicima plaćanja za usluge prognoziranja vremena, a vremensku prognozu daju samozvani meteorolozi - ne školovani, bez diplome i prava naziva "meteorolog". O tome je bilo riječi i u emisiji Labirint, a zbog pripreme napokon novog zakona koji će urediti područje meteorologije u RH - bilo je i još će biti rasprava i još kojegdje.

Labirint

Nužni kompromisi...

Kompromisno je rješenje nužno, kao i uređivanje odnosa na području meteorologije u Hrvatskoj. Čini se nužnim i priznavanje popularizacije meteorologije koje su činile i čine mnogobrojne tzv. meteorološke udruge, od kojih je vjerojatno najpoznatija i najmnogobrojnija Udruga Crometeo, koja okuplja zaljubljenike u meteorologiju i fotografiju. Zahvaljujući njima postoji, između ostaloga, i mreža automatskih postaja koja nije umjerena i ne održava se prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, kao što je slučaj s mrežom službenih metoroloških postaja DHMZ-a, pa su izmjereni podaci upitne kvalitete, ali neke se spoznaje o stanju vremena mogu dobiti... Oni su zaslužni i za mnogobrojne izložbe fotografija meteoroloških pojava koje pokazuju moć prirode, a i izazivaju divljenje prema fotografima, koji su ponekad čak riskirali i svoje živote za kvalitetnu fotografiju. Na žalost, za razliku od prošlih godina, ove kalendar s atraktivnim fotogafijama za sljedeću godinu još nije gotov, ali se ne može ne uočiti volja, ljubav i trud koji neki od članova udruge ulažu u meteorologiju pridonoseći i njezinoj popularizaciji među mladima, koji postaju zainteresiraniji za prirodu i podrobnije praćenje vremena, a neki možda završe na zagrebačkom PMF-u i postanu školovani meteorolozi. Pa njihove dogodovštine završe i u stripu o meteorologiji, čije objavljivanje privremeno prestaje, baš kao što prestaju Lucijine brojanice, ali nastavak uskoro slijedi... Želite li se podsjetiti na sve nastavke, a i popratne tekstove i vrijeme i prognoze prošlih dana - početak je bio 13. prosinca. U Meteo kutku, naravno...

(prethodna epizoda stripa)

A pregled nekih meteoroloških događaja u 2017. godini i trenutačna sažeta prognoza za prvu polovinu 2018. godine - vidljivi su ovdje.