O olujama u Puli, novim rekordima oborine, a i bojama jeseni... samo za izdržljive...

Klimatski scenarij "toplije, sušnije, kišovitije" - očito se ostvaruje. Barem na našem lokalnom nivou.

Novi rekordi oborine

Nakon ekstremno sušnog i toplog ljeta rujan na sve više postaja postaje rekordan u ukupnoj mjesečnoj količini oborine. Barem prema trenutačnim podacima, još ne službenima. Osim već postignutih ekstrema u Zadru i okolici, te u Poreču i Rabu, koji su se još povećali pa su nakon jutrošnjog mjerenja na meteorološkim postajama DHMZ-a trenutačni rekordi: Rab 461 mm, Zadar Zemunik 419, Zadar Puntamika 411 i Poreč 265 mm, od jutros je ovogodišnji rujan najkišovitiji do sada i na Zavižanu, uz 418 mm. Podaci na toj našoj najvišoj meteorološkoj postaji postoje od 1953. godine, a dosadašnja najveća rujanska količina oborine bila je 416 litara po četvornome metru, iz 1998. godine.

Pritom valja spomenuti kako je ponegdje, primjerice u Rabu i Zadru, samo u prvih 16 dana, do današnjega jutra, već nadmašena prosječna količina oborine za cijelu jesen - tromjesečje rujan-listopad-studeni.

S današnjom kišom, te posebice budućom - ponajviše onom vrlo vjerojatnom u utorak - niz mjesta s rekordnom količinom oborine još će se povećati.

Stiže zahladnjenje. Je li i sezona grijanja?

Osim oborine, nekima će nevolje, osobito u drugoj polovini sljedećega tjedna, prouzročiti i pad temperature zraka na vrijednosti koje se spominju u pravilnicima o početku sezone grijanja. Vjerojatno i malo ispod njih. Jesu li sustavi spremni? Ili će se ipak još malo pričekati s povećanjem troškova kućnih budžeta?!

O olujama u Puli

Ne samo zbog promjenljivog vremena sljedećih dana i povremene kiše, ponegdje i obilne, te zbog munja i gromova, mjestimice i olujnog nevremena - nego i zbog sličnih pojava kojegdje po svijetu, sljedeći će tjedan na međunarodnom meteorološkom skupu u Puli oko 200 svjetskih stručnjaka razmjenjivati iskustva i znanja o olujama, olujnim grmljavinskim nevremenima, klimatologiji opasnih vremenskih pojava, njihovom socio-ekonomskom utjecaju, prilagodbi rizicima i infrastrukture, mogućoj opasnosti za ljudske živote i materijalna dobra, načinima što pouzdanijeg prognoziranja vremena i mjesta nastanka oluja, intenziteta... Prognoze i upozorenja za opasne vremenske pojave, uključujući i oluje, znatno su pouzdanija nego prije, ali uvijek može bolje...

Nove boje jeseni

I u dugoročnom prognoziranju još ima prostora za napredak, posebice u prognozama za prijelazna godišnja doba - proljeće i jesen, za koja su pogreške u prognoziranju u prosjeku veće nego za zimu i ljeto, ponajviše kod prognoze oborine. Stoga se oprez kod posljednjeg objavljivanja dugoročne prognoze, i više nego inače spominjanje "vjerojatnosti" i "mogućnosti" - pokazao opravdanim. Ublažavanje suše nije bilo sporno, ali ipak ne u ovako velikim količinama oborine kakve smo imali u dosadašnjem dijelu rujna, a i još ćemo imati. Prognoza temperature nešto se pokazala boljom, ali očekivana i mnogima željena toplina je izostala. Jesen je, barem u njezinom dosadašnjem malom dijelu prema klimatološkom računanju - astronomski ona tek počinje u sljedeći petak - poprimila druge - kišovitije i svježije "boje" od prognoziranih.

A kakve će biti HRT-ove "Nove boje jesen"? O mnogobrojnim starim i novim emisijama i voditeljima i na HTV-u i na HRA, već se moglo mnogo toga spoznati. Meteorološka lica ostaju kao i do sada - dokazani i iskusni stručnjaci DHMZ-a, kojima su se pridružili još neki mlađi, za sada još samo na HRA, još više će i češće nego do sada informirati, prognozirati, upozoravati...

HRA

Na HRA ostaje uglavnom kao i do sada - svakodnevnu meteorološku informaciju možete izbjeći samo slušajući HRA3 - na drugim postajama, i na nacionalnom i na regionalnom nivou redovite su prognoze za tekući i sutrašnji dan, katkad i dulje razdoblje, pri čemu su na većini postaja i dodatni svakodnevni razgovori i komentari službujućih meteorologa DHMZ-a iz njegovih sjedišta u Zagrebu, Rijeci i Splitu, prema već ustaljenom rasporedu. Naravno, osim putem radijskih prijamnika sav se program, i razgovori s meteorolozima, može pratiti putem HRTi platforme.

HRTi je izvrsna i za repriziranje po želji tv-programa, uključujući i emisije s meteorološkim sadržajem.

HTV

Kao i na Trećem programu HRA, i na HTV3 nema redovite meteorološke emisije, li neke povremeno ima, kao primjerice Noćni kolegij Roberta Knjaza posvećen meteorologiji, koji se emitirao u prošli petak navečer, a vidljiv je i u Meteo kutku.

Na HTV4 će se i dalje više puta dnevno emitirati emisije s vremenskom prognozom po gradovima za tekući i sutrašnji dan, i to ne samo Vrijeme Hrvatska, nego i Vrijeme Europa i Vrijeme svijet. Za njihovu pripremu meteorolozima DHMZ-a pomaže i sudjelovane u  WWIS projektu Svjetske meteorološke organizacije, u kojem meteorološke službe većine zemalja svijeta razmjenjuje podatke i prognoze za veće gradove u svojim državama.

Na HTV2 su redovite područne prognoze, posebno za sutra i još sljedeća 3 dana, i to, kao što pristoji, najprije, već poslijepodne - u Regionalnom dnevniku, najčešće u posljednjoj trećini emisije. Srijedom je i agrometeorološka prognoza stručnjaka Službe za agrometeorogiju DHMZ-a, koji već desetljećima nedjeljom sudjeluju u emisiji Plodovi zemlje, a i u Emisiji za selo i poljoprivredu na HRA. Četvrtkom u toplom dijelu godine u Regionalnom dnevniku postoji i prognoza za nautičare, jedriličare i sve ostale na moru, koju pripremaju prognostičari Pomorskog meterološkog centra DHMZ-a. Njihove svakodnevne prognoze, osim na HRA, mogu se preslušavati i na internetu HRT-a.

U Dobro jutro, Hrvatska - i za okolicu

Na HTV1 će od 18. rujna biti još više redovitog svakodnevnog meteo-sadržaja nego do sada - već ujutro, osim nakon Vijesti u 7 i 8 sati, kada će se moći vidjeti aktualno vrijeme u još više gradova nego do sada, te prognoza ne samo za 7 većih hrvatskih krajeva kao sada, nego za 13 manjih područja unutar RH, te za još 8 u susjedstvu, uz komentar meteorologa - sažeta prognoza za tekući dan i najava za sutra bit će i nakon Vijesti u 9 i 10 sati.

I u novoj poslijepodnevnoj emisiji Dobar dan, Hrvatska bit će, između ostaloga, i sažeta prognoza za sutrašnji dan, te prognoza po područjima za sljedeće dane.

Vrijeme nakon i uoči Dnevnika, HRT Meteo, teletekst...

Naravno, i dalje će se emitirati emisije Vrijeme nakon Dnevnika 1, 2 i 3, svaka sa svojim sadržajem, te kratka emisija uoči Dnevnika 2, koja se može pregledavati i na HRT meteo - aplikaciji za pametne mobilne telefone, gdje je meteorološka informacija dostupna stalno - i podaci mjerenja i motrenja aktualnog vremena svakoga sata na meteorološkim postajama DHMZ-a, a i budućeg vremena - za sutra za čak 55 mjesta u RH, uključujući i neka planinarska odredišta, te za sljedeća 3 dana za 8 većih hrvatskih područja, i za šesti i sedmi dan prognoze - izgledi najznačajnijeg/prevladavajućeg vremena posebno za kopneni dio RH, posebno za primorski. I pritom još 3 puta dnevno - ujutro, u rano poslijepodne i navečer - prognoza za pomorce za prvih i drugih 12 sati, te uvijek aktualno izvješće o stanju o prometu HAK-a, uključujući i mnogobrojne web kamere.

A ako i nemate pristup internetu - meteo-informacija dostupna vam je i pomoću HRT teleteksta, od stranice 450 do 464.

A kvaliteta?

Osim kvantitete, važna je i kvaliteta informacija. Slijedeći, sada već tradiciju javnog objavljivanja nekih rezultata verifikacije prognoza u slikama u privitku može se naći analiza prognoza najviše temperature zraka za sutrašnji dan te najčešće najniže i najviše temperature zraka za osam većih hrvatskih područja, koje se redovito mogu pratiti u emisijama Vrijeme, i to iz kuta gledateljstva iz najvećih gradova – predstavnika tih područja: Osijeka, Zagreba, Gospića, Knina, Pazina, Rijeke, Splita i Dubrovnika, te samo za sutra i iz okolice - Ljubljane, Pečuha, Novog Sada, Banje Luke, Tuzle, Sarajeva, Mostara i Podgorice.

Predočeni rezultati pokazuju srednju apsolutnu pogrešku prognozirane temperature zraka, usporedbi s izmjerenom na službenim meteorološkim postajama, te postotak uspješnosti prognozirane temperature u rasponu +/- 2 °C u odnosu na izmjerenu na postaji. Podaci se odnose na jednogodišnji niz, od 1. rujna 2016. do 31. kolovoza 2017. godine.

I dok bi neki mogli komentirati kako je odstupanje od 2 °C veliko, ne smiju se zaboraviti geografske i ostale specifičnosti pojedinog područja, posebice gorske Hrvatske i unutrašnjosti Dalmacije i Istre, gdje su pogreške veće nego u drugim krajevima, a vjerojatnosti „smještaja“ prognozirane temperature u odnosu na izmjerenu za +/-2 °C i samo oko 50%. Za razliku od 80% i veće - kod prognoza za srednji Jadran, pa i južni, gdje je jedino za sva tri dana veća uspješnost prognoze najniže temperature.
Pritom valja istaknuti kako je ocjena prognoze temperature učinjena na najjednostavniji način – usporedbom prognozirane temperature za pojedino područje i izmjerene temperature zraka na meteorološkim postajama u gradovima-predstavnicima svakog područja.

Svjesno se unaprijed činila pogreška prema meteorolozima jer oni u tim prognozama ne prognoziraju samo za jedno mjesto, nego najčešću temperaturu za cijelo područje.

No, osnovni trenutačni cilj nije ocjena meteorologa, nego pojašnjenje gledateljstvu iz primjerice Gospića, koliko se može pouzdati u prognozu temperature ako gleda onu za gorsku Hrvatsku. Slično i za gledateljstvo iz primjerice Knina, odnosno Pazina, ako prati prognozu za unutrašnjost Dalmacije, odnosno Istre, te za ostale gradove-predstavnike područja: Rijeku, Split, Dubrovnik, Osijek i Zagreb. Na temelju pogreške i uspješnosti iz prošlog razdoblja može se procjenjivati i za buduće. A i nadati se kako će pogreška biti sve manja - uspješnost veća.

HRT Vrijeme ili...

Osim velike količine kiše, pa i mjestimičnih poplava u dosadašnjem dijelu rujna, već godinama postoji svojevrsna poplava prognoza, posebice na internetu i mobilnim aplikacijama. Za razliku od nekih davnih vremena, danas su meteorološki podaci i prognoze dostupni na mnogobrojnim mjestima. I to za gotovo svako mjesto, čak i ulicu i kućni broj. No, riječ je o izravnim rezultatima različitih kompjutorskih modela atmosfere, koji jedni hvale, drugi kude, i ne znajući kako se proizvode, kolika im je točnost, pouzdanost… Mnogi često, kao u pjesmi: „pamte samo sretne dane“, pa donose ne objektivne kritike, i pozitivne i negativne.

I prognoza HRT-a ima kojekakve komentare i ocjene, iako nije rezultat jednog izračuna jednog modela atmosfere, što je uglavnom slučaj na mnogobrojnim internetskim stranicama, nego subjektivna procjena prognoziranih vremenskih uvjeta na temelju analize svakodnevno stotinjak izračuna različitih modela atmosfere, i to od strane na PMF-u školovanih meteoroloških stručnjaka s višegodišnjim iskustvom u analizama tih modela i izračuna. Naravno, i oni griješe, ali pogledom na podrobnije analize prognoza tijekom duljeg razdoblja, primjerice najviše dnevne temperature zraka od 1. rujna 2016. do 31. kolovoza 2017., može se uočiti kako je pogreška meteorologa čije se prognoze mogu pratiti u programu HRT-a u prosjeku manja od pogreške prognoza kompjutorskog modela atmosfere, i američkog i europskog, koliko god oni bili hvaljeni i popularni. Razlika u kvaliteti prognoze očitija je za mjesta na Jadranu, dok je za kopneni dio Hrvatske razlika u pogreškama prognoze relativno mala.

Pa vi sad sami odlučite kome ćete više vjerovati - prognozama školovanih stručnjaka-meteorologa temeljenih na iskustvu i svakodnevnoj analizi stotinjak izračuna različitih modela atmosfere ili izravnom rezultatu jednog izračuna nekog kompjutorskog modela!?