DHMZ - 70 godina pomaže mnogima...

27. kolovoza 1947. godine, na temelju uredbe Vlade NRH objavljene u Narodnim novima broj 77, osnovana je Uprava hidrometeorološke službe, sa sjedištem u Zagrebu. Do tada su meteorološka i hidrološka služba u Hrvatskoj bile rascjepkane u Hidrološkom zavodu i Geofizičkom zavodu, čija je mreža meteoroloških postaja s opremom i osobljem tom uredbom pripojena novoosnovanoj Upravi. Od 1956. zakon o organizaciji republičke uprave mijenja naziv u Hidrometeorološki zavod SRH, kasnije u Republički hidrometeorološki zavod, a od 1991. postaje Državni hidrometeorološki zavod. Osim u Zagrebu, njegovi su djelatnici i u Rijeci i Splitu, te na mnogobrojnim lokacijama diljem Hrvatske.

Prognoza je važan, ali samo mali dio aktivnosti DHMZ-a

70 godina postojanja jedne ustanove, koja nije samo dio državne uprave nego je i znanstvena institucija, dugo je razdoblje, posebice ako nam njezino djelovanje pomaže u svakodnevnom životu, katkad nam ga čak i spašavajući upozorenjima na opasne vremenske pojave, i na kopnu i na moru. Premda mnogi djelatnost DHMZ-a vide samo kroz upozorenja i vremensku prognozu, koja je na Hrvatskome radiju i televiziji prisutna još od sredine prošloga stoljeća, a prošle je godine suradnja obogaćena i s HRT Meteo - aplikacijom za pametne mobilne telefone, važno je naglasiti i njegove ostale aktivnosti na različitim područjima, primjerice mjerenja, motrenja i arhiviranja podataka, hidrologije, klimatologije, agrometeorologije i fenologije, biometeorologije, kvalitete vode i zraka, daljinskih mjerenja, umjetnog djelovanja na vrijeme i klimu, praćenja i ublažavanja posljedica nepogoda, informatike i drugih.

Novi proizvodi i usluge, sve bolji rezultati, a stari zakon, još starija zgrada...

Stalni napor koji se ulaže u razvoj, osobito elektronike, informatike i telekomunikacija, daje rezultate i u hidrometeorološkom postignućima - točnije, podrobnije i nove vrste podataka i proizvoda. Na naš život, zdravlje i svekoliku aktivnost djeluju, između ostaloga, vrijeme, klima, različiti atmosferski procesi i vodni resursi. Djelatnici DHMZ-a trude se bolje ih poznavati i razumjeti kako bi se donosile kvalitetnije poslovne, pa i životne odluke, učinio život ugodnijim, postigle dodatne uštede u gospodarstvu, spriječile nepotrebne materijalne štete i ljudske žrtve. I to radeći prema zakonu o obavljanju poslova hidrometeorološke službe još iz 1978. godine, u spomeniku kulture prve kategorije - zgradi izgrađenoj još 1826.

Nova zgrada, novi projekti...

Za nadati se da će novi zakon, prilagođen današnjici, doći prije nove upravne zgrade i prije završetka projekta METMONIC -"Modernizacija meteorološke motriteljske mreže u RH", koji će, između ostaloga, napokon omogućiti i radarske slike oblaka iznad cijele Hrvatske, bržu dostupnost većeg broja aktualnih podataka mjerenja, a i poboljšanje praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Osim na internetskim poveznicama koje se mogu naći u ovom tekstu, i na stranicama DHMZ-a, još mnogobrojnije zanimljivosti iz meteorologije i povijesti DHMZ-a nalaze se u knjizi "Pedeset godina rada Državnog hidrometeorološkog zavoda: 1947 - 1997", Zagreb, 1998., UDK 551.5 (497.5) (067.5), a neki stariji video zapisi vidljivi su u nedjeljnom "TV kalendaru".

Rekordno toplo ljeto ostaje 2003., ali...

A kojekakvim je zanimljivostima obilovao i ovaj kolovoz, i cijelo ljeto, čije klimatološko računanje završava sljedeći četvrtak, a kalendarski - astronomski ove godine traje do 22. rujna. U mnogim će dijelovima Hrvatske vjerojatno potrajati i po vremenskim obilježjima, premda gotovo sigurno diljem zemlje više nećemo imati ovako visoku temperaturu kao što je imamo ovaj vikend, ponegdje još i u ponedjeljak. Stoga se može reći kako je ovo u većini Hrvatske posljednji ovako vruć vikend ove godine, u mnogim krajevima i posljednji toplinski val koji može djelovati na zdravlje.

Vrućih ćemo dana gotovo sigurno barem ponegdje imati i u rujnu, ali vrlo vjerojatno ne baš ovako vrućih, i u nizu kao ovih dana. Ako se to slučajno i dogodi - vjerojatnost u prognozama uvijek postoji, makar iznimno mala - bit će to još jedna rijetkost, gdjegdje čak i iznimka, i novi svojevrsni rekord. Naravno, ne u Kninu, gdje su se dva uzastopna, i to vrlo vruća dana, s temperaturom 35,0 °C i višom događala više puta u rujnu, najkasnije do sada u godini - 18. i 19. rujna 1987., ali već na postaji Split Marjan je malo drukčija priča - niz dana s temperaturom 32,0 °C i višom u rujnu je prilično rijedak... Ili primjerice u zagrebačkome Maksimiru, gdje su u dosadašnjoj povijesti rujanskih mjerenja zabilježena samo 4 dana s temperaturom 33,0 °C i višom, kakva će biti ovaj vikend, i to po jedan dan 2008. i 2011. godine te 2015. godine 2 dana, i to ne u nizu.

Premda za konačne analize treba još tjedan dana, ne samo mjerenja, nego i kasnije provjere podataka klimatologa DHMZ-a, već sada se može tvrditi kako će, nakon svih onih temperaturnih rekorda i novih koji će se tek otkriti kada se prikupe i analiziraju sva mjerenja - ovo ljeto biti jedno od najtoplijih u povijesti mjerenja - gotovo diljem Hrvatske s klimatološkom ocjenom "ekstremno toplo". Blizu rekordnog iz 2003. godine, ali vrlo vjerojatno ne i toplije od njega.

Ako neće biti rekordno po srednjoj sezonskoj temperaturi zraka, ponegdje hoće po ukupnoj sezonskoj količini oborine, osobito na srednjem i južnom Jadranu. Ne tako - kao nikada u povijesti mjerenja, ali ni jako daleko od tih vrijednosti, s klimatološkom ocjenom "ekstremno sušno", bit će i ponegdje u kopnenom području. Naravno, barem "sušno" posvuda.

Jesen, zima - i dalje toplina?!

Obilnija i dugotrajnija oborina u Dalmaciji je malo vjerojatna i sljedećih tjedana, ali se barem povećava vjerojatnost za češće nego do sada sporadične pljuskove. Prema trenutačnim dugoročnim prognozama mnogobrojne nade za znatniju količinu oborine vjerojatno će ostati neostvarene i u rujnu i u listopadu, posebice u južnijim hrvatskim krajevima, ali ne i od studenoga, poglavito u prosincu i siječnju, kada je prilično velika vjerojatnost izraženije ciklonalne aktivnosti u našem dijelu Europe, s kojom bi zamjetnije oborine trebalo biti diljem Hrvatske. Naravno, ne smije se zaboraviti manja pouzdanost prognoza oborine u odnosu na temperaturu zraka, ne samo kod dugoročnih prognoza, nego i kod onih svakodnevnih.

Zanimljivo je spomenuti kako su prognoze srednje temperature zraka za sljedeće mjesece i sezone kod različitih kompjutorskih modela koji u svijetu izračunavaju dugoročne prognoze manje jedinstvene nego inače, osobito za ovu jesen. I dok ECMWF upućuje na zaključak o vjerojatnijem, u većini Hrvatske čak uz više od 80 % - pozitivnom odstupanju od prosječne sezonske temperature, posebice zbog topline u rujnu i listopadu, neki drugi modeli to odstupanje smanjuju. No, prema svima je vjerojatnost dugotrajnog hladnog razdoblja iznimno mala. Sličan zaključak rezultat je analize i srednje temperature zime, za koju je umjerena, u dijelovima Hrvatske i velika vjerojatnost da će biti barem malo toplija od prosjeka. Izgledi za ponavljanje hladnoće slične onoj u ovogodišnjem siječnju iznimno su mali. Ali postoje. Ovo je ipak samo prognoza. I to dugoročna, podložna promjenama... Stoga je o mogućem skijanju na prirodnom snijegu još odviše rano pisati... Uostalo, ljeto još traje... A prema temperaturi mora, kao i prognozama vjetra i valova, i ostalima koje nam omogućuje sutrašnji 70-godišnji slavljenik, sezona kupanja neće baš tako brzo prestati...