Merkel: STOP ulasku Hrvatske?

Iz duše je govorila njemačka kancelarka Angela Merkel. Govor o Europi na Sveučilištu Humboldt, tako nazivaju mediji nastup koji su mnogi u Hrvatskoj pozorno pratili. U njemu je kancelarka navodno, umjesto proširenja Europske unije na Hrvatsku, rekla stop proširenju te zatražila, umjesto proširenja, “produbljenje” Unije onakve kakva je sada s 27 članica.

Slušajući početak dva puta prosvjedima prekidanoga govora, bilo mi je jasno da nastup nije običan političarski. Govorila je o iskustvu mladenačkog života u Njemačkoj Demokratskoj Republici (DDR), pa o prelasku na Zapad u slobodni svijet. To se duboko urezalo u ljudsku crtu i političko djelovanje Angele Merkel. Ona kaže, bilo je nepojmljivo slobodno putovati na Zapad i dodaje kako mnogi mladi danas zapravo uopće više ne znaju o kojem životnom osjećaju govorimo

O gastarbajterskom osjećaju bijega preko jugoslavenske granice prije 60-ih, o otvaranju tih granica i izdavanju putovnica za radnike 1960./61., o bezrazložnom milicijskom oduzimanju putovnica (pasoša) gastarbajterima koji bi došli kući oko Božića ili Uskrsa, o ucjenama da rade za jugoslavenski aparat vlasti ili daju novac miliciji itd. O sustavnoj neslobodi, o osjećaju ovisnosti prehranjivanja obitelji, o hiru partije i vlasti, o tome rijetko danas mladi mogu bilo što saznati u medijima. O zabrani putovanja u inozemstvo jednako malo... 

Angela Merkel govori o sličnom osjećaju, o utučenosti duše u jednom sustavu i neizmjernim mogućnostima koje joj je ponudio drugi, jer je imala tu priliku ili sreću. I moj životni put dramatično se promijenio premošćivanjem podjele našeg kontinenta, reći će. Umjesto da bude fizičarka u Berlinu, smije kao kancelarka ujedinjene Njemačke suoblikovati Europsku uniju. Pa dodaje: promjene na bolje su moguće... odvažni ih ljudi čine, snaga slobode je njihov pogon, tako je bilo i na početku europskog ujedinjenja. Angela Merkel spominje četiri načela europske politike:

1. Zauzimanje za nacionalne interese i pogled na cjelinu – to su dvije strane iste medalje. Njemačka, kao odvjetnica proširenja Unije na istok, postigla je to da dođe u sredinu, središte, u centralni položaj u Europi. Njemačka nije samo neto platiša EU-a, iako svakoga njezina građanina članstvo u Uniji stoji 263 eura na godinu, kaže Merkel i dodaje: suradnja s Francuskom najbolje je jamstvo da će Europa koračati naprijed.

2. "PRODUBLJIVANJE UNIJE 27 DRŽAVA NEMA ALTERNATIVE. Ono ima prednost pred brzim proširenjem Unije." Riječ je o sposobnosti Unije da radi. S 27 članica ona je, kaže Merkel, narasla na solidnu veličinu, pa to ima praktične posljedice. Kancelarka želi spasiti Lisabonski ugovor, koji će Uniji dati predsjednika, a on bi ubrzao i praktično osposobio 27-ero da bolje rade ili reagiraju. Ugovor bi ojačao nacionalne parlamente, tvrdi kancelarka i dodaje: Europa se ne smije podijeliti ni na pitanjima tržišta i gospodarstva ni na vanjskopolitičkim pitanjima (Irački rat 2003.). Onda kaže i o Hrvatskoj:

Unija naravno mora biti sposobna djelovati. Ali to ne znači da sada više nema perspektiva za pristupanje u članstvo. Mi moramo, na primjer, zemljama zapadnog Balkana omogućiti takvu perspektivu. Pitanje je samo: Što ćemo sada PRVO učiniti? Nakon zadnjeg kruga proširenja sposobnost Unije da djeluje nije dostatno postignuta, pa se najprije mora ponovno uspostaviti. Tako govori Angela Merkel i ne bismo je trebali pogrešno tumačiti u Hrvatskoj. Tvrdnja da je govorila protiv novog proširenja suprotna je istini, a istina se, srećom, lako da iščitati iz transkripta govora.

3. Treće je načelo njemačke europske politike – Lisabonski ugovor je trenutačno optimalno rješenje. Ono što Nijemci misle da treba biti Europska komisija, npr. da bude slična nekakvoj vladi, Francuzima ili drugim susjedima, nezamislivo je. Strah bi izazvao poziv da Europski parlament donosi zakone poput Bundestaga ili francuskog parlamenta. Nacionalne države su ugovorne strane, vlasnici i nositelji ugovora o članstvu u Uniji, kaže Merkel i dodaje: u rješavanju financijske krize vidjela se dobra podjela rada između nacionalnih država i Unije, koja je članice zaštitila od međusobnog protekcionizma. 

4. Četvrto je Merkeličino načelo europske politike: Unija ima kompas, a to su zajedničke vrijednosti na kojima počiva. One su kompas ključan i za proširenje na nove članice. Ne drže Uniju na okupu samo euro i zajedničko tržište, kaže Merkel. Tolerancija je za nju duša Europe, a ravnoteža između europskog     jedinstva i slobode pojedinih članica je cilj. Pojedine europske države su, kaže, malene u odnosu na 6,5 milijardi ljudi u svijetu. Ali pola milijarde Europljana, to je već drukčiji odnos i jači glas u svijetu...

Hrvatska će biti u tih pola milijarde, prije ili kasnije. Vjerojatno bi većina Hrvata htjela ući u Europu nacionalnih država i vrijednosti, u onakvu kakvu zagovara Angela Merkel. Razumljivo je da ima država i medija koji nisu naklonjeni neizbježnom, ali prebrzom iskoraku Hrvatske s Balkana. Pogrešna tumačenja jednog govora studentima u Berlinu vjerojatno nisu puka slučajnost i neznanje...