O "spasiteljici" zime i hoće li nam uskoro trebati "klime"!?

Relativno toplo razdoblje, koje diljem Hrvatske traje već danima, pa i tjednima, nastavit će se i početkom ožujka, unatoč padu temperature s utorka na srijedu ponegdje i za oko 10 °C. No, slijedi novo zatopljenje, u sljedećem tjednu vjerojatno ponovno zahladnjenje, pa zbog tog toplo - hladnog ritma vjerojatnost iznadprosječne topline ožujka znatno je manja od one za ostale proljetne i ljetne mjesece.

Veljača - topla, ponegdje i vrlo topla

Kako i priliči dobu maski, i u meteorološkom smislu ova ih je veljača imala napretek. Bilo je povremenih zahladnjenja, pa i temperature zraka niže od prosječne, osobito u prvoj polovini mjeseca u kontinentalnoj Hrvatskoj, ali i izraženijih zatopljenja. Na kraju je srednja mjesečna temperatura zraka diljem zemlje bila viša od prosjeka, uglavnom od 2 do 4 °C.

Pritom valja spomenuti kako je, za razliku od ostalih mjeseci, u veljači u većini Hrvatske najmanja razlika u dva "prosjeka" - niza podataka u odnosu na koje se najčešće uspoređuje - i iz starijeg razdoblja, od 1961. do 1990. godine, još uvijek za analize i ocjene službenoga prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, a i prema novijem razdoblju, od 1981. do 2010. godine, prema kojem mnogi sve češće uspoređuju, i koje je većinom toplije od starijega. Osim ponegdje u veljači!?

Za službene ocjene klimatologa DHMZ-a valja pričekati podrobnije analize i provjere podataka, ali već i prema trenutačnima se može zaključiti kako će najčešće klimatološke ocjene za temperaturu biti "toplo" i osobito u Dubrovniku i okolici i "vrlo toplo".

I ove su veljače neki trebali kaljače...

... srećom, samo rijetki, jer je, za razliku od prošlogodišnje veljače, koja je u većini Hrvatske bila "kišna", štoviše, u zapadnim krajevima često i "vrlo kišna", pa i "ekstremna", ovogodišnja bila "normalnija", iako ne posvuda i "normalna". Prema preliminarnim analizama klimatološke ocjene bit će od "normalna" u primjerice Zagrebu, Gospiću, Splitu i Dubrovniku, "kišna" u Kninu, te Zadru i Osijeku, gdje je prema novijem prosjeku čak bila i "vrlo kišna", do "ekstremno kišna" u Rijeci.

U Rijeci treća najkišovitija

Na riječkoj je meteorološkoj postaji DHMZ-a, gdje podaci postoje od 1948. godine, ukupna količina oborine tijekom ove veljače čak treća najveća u povijesti mjerenja. Više od ovogodišnjih 336,8 mm tijekom veljače je izmjereno samo 2014. godine - 347,1 mm i rekordne 2016. godine 407,7 mm.

Neke buduće analize vjerojatno će se pozabaviti i nalaženjem uzroka učestalijih tako kišovitih veljača posljednjih godina. 3 najkišovitije u povijesti bile su u posljednje 4 godine -  relativno sušna bila je samo 2015. godine, a od 12 najkišovitijih veljača - čak 4 je bilo u posljednjih 5 godina. Nekima će možda biti zanimljiv i podatak da je od 7 najkišovitijih godina čak njih 6 imalo veljaču među tih 12 najkišovitijih veljača!?

Spomenuta riječka kišovitost, kao i ona u prošlome studenome, uzrok je češćeg spominjanja Rijeke i okolice u prognozama posljednjih dana, tjedana i mjeseci, što su neki primijetili, pa i prigovori. No, kao što je vidljivo - spominjanje je bilo opravdano. Štoviše!

Zima 2016/17 - većinom normalna iako...

Opravdanom se pokazala i spominjana opreznost kod dugoročnih prognoza za prošle mjesece, i cijelo prošlo tromjesečje, koje je, za razliku od iznadprosječno tople veljače, bilo većinom prosječne temperature, uz česta manja negativna odstupanja od srednje sezonske temperature, posebice u usporedbi s novijim klimatološkim razdobljem, prema kojem je u Osijeku, primjerice, ova zima čak bila i relativno hladna.

Ali ne i u Splitu, iako još mnogi pamte nedavna siječanjska smrzavanja. I premda je ovogodišnji siječanj bio 3. najhladniji siječanj u povijesti mjerenja, zahvaljujući relativno toplom prosincu, te posebice veljači - 10. u nizu najtoplijih, sama srednja tromjesečna temperatura zraka neće biti osobito zanimljiva nekom budućem analitičaru. Još sličnijih pozitivno - negativnih temperaturnih "izjednačavanja" siječnja i veljače bilo je i drugdje, primjerice u Gospiću, Zadru i Dubrovniku.

Ipak, nekome će možda biti zanimljiv podatak kako je u Zagrebu, na postaji u Maksimiru, barem malo niža srednja sezonska temperatura zime od prošle posljednji put zabilježena 2004/05, a na Griču 2002/03. A da je veljača bila samo malo manje topla, bila bi ovo "najjača" zima od 1984/85.

Osim u temperaturi, prošli su mjeseci ponegdje bili prilično raznoliki i po količini oborine pa će nakon "ekstremno sušnog" prosinca, većinom "normalnog" siječnja i kojekakve veljače klimatološka ocjena cijele zime biti od "vrlo sušne" u primjerice Zagrebu, Gospiću i Splitu, do "sušne" u Zadru i Dubrovniku, te "normalne" u Osijeku, Kninu i Rijeci! Skoro kao u priči o mesu, kupusu i sarmi...

Proljeće, ljeto - iznadprosječna toplina...

Slične su varijacije moguće i u sljedećim mjesecima, sve do kolovoza, osobito za mjesečne količine oborine. Trenutačne prognoze upućuju na u većini Hrvatske povećanu vjerojatnost sušnog ili najviše prosječno kišovito i proljeća i ljeta, ali opreznost je nužna zbog očekivanih pljuskovitih oborina, kao i zbog poznate nepouzdanosti u prognoziranju oborine.

Srećom, za temperaturu je stanje znatno pouzdanije - vrlo je velika vjerojatnost da će svi mjeseci od travnja do kolovoza u većini Hrvatske biti barem malo topliji od prosjeka. Štoviše, od lipnja do kolovoza moguće je i znatnije pozitivno odstupanje, što još uvijek ne znači da će biti i toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje. No, razdoblja iznadprosječne topline gotovo će sigurno biti. O njima će na vrijeme upozoravati meteorolozi DHMZ-a, ne samo na njihovom webu, te u europskom MeteoAlarm sustavu, nego i na mnogobojnim medijskim platformama HRT-a, uključujući i HRT Meteo - aplikaciju za pametne mobilne telefone.

Peludna prognoza

A prije mogućih, pa čak i vjerojatnih, barem povremenih toplinskih valova u toplom dijelu godine, na zdravlje mnogih djelovat će, i već na neke djeluje - pelud. Daljnjih porastom temperature i sve duljim danima, osim visoke koncentracije peluda drveća, koja već postoji u mnogim hrvatskim krajevima, uskoro će krenuti i ostala vegetacija. Podrobnije o mjerenjima i prognozama može se pročitati na internetskim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar", a uskoro će povremene objave o stanju i prognozama koncentracije peluda drveća, trava i korova početi i u emisiji "Dobro jutro Hrvatska" na HTV1, pa i nekim drugim.

Agrometeorološka prognoza

A i dodatna agrometeorološka prognoza samo što nije. Osim one već tradicionalne - višedesetljetne u "Plodovima zemlje" na HTV1, te u "Emisiji za selo i poljoprivredu" na HRA1, uskoro će je svaki tjedan ponovno biti i u "Regionalnom dnevniku" na HTV2 i HTV4.