Hrvatski stručnjaci na tragu mehanizma kako spriječiti rast tumora?

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković Vedrana Filić Mileta i Igor Weber, u suradnji s kolegama s medicinskog fakulteta u Hannoveru, objavili su rad 'A Diaphanous-related formin links Ras signaling directly to actin assembly in macropinocytosis and phagocytosis' u kojem razjašnjavaju drevni mehanizam hranjenja stanica.

Ovaj rad prepoznala je i međunarodna referentna baza 'Faculty of 1000 prime' te su ga uvrstili na listu značajnih radova posebno istaknuvši potencijal za razvoj novih lijekova.

Stanice se hrane… I dok su se kod višestaničnih organizama stanice specijalizirale za određene funkcije, kod jednostaničnih organizama jedna stanica obavlja sve te funkcije. No neke specijalizirane stanice u našem organizmu zadržale su tu mogućnost. Ekipa znanstvenika proučavala je amebe.  Između ostalog mogu stvarati posebne strukture koje se nazivaju fagosomi i endosomi koje nastaju tako da se jedna glatka površina stanice, stanična membrana, deformira na takav način da se stvori jedna struktura koja izgleda kao nekakva čašica, ona se stvara i zatvara; zatvori se u jednu kuglastu tvorevinu koju stanica proguta. Ta kugla uđe u stanicu i sve što je unutra obuhvaćeno će ući u stanicu. Ako se radi o tekućem mediju onda će se taj proces zvati pinocitoza, što znači da stanica pije, a ako je to kruta tvar, npr. neka bakterija ili drugi mikroorganizam onda će se taj proces zvati fagocitoza. Stanice piju i jedu i to je taj mehanizam kojeg smo mi proučavali,  objašnjava prof. dr. sc. Igor Weber, znanstveni savjetnik s Instituta Ruđer Bošković.

Iako je put do šire primjene ove metode u liječenju još dug, može se naslutiti potencijalna područja primjene. To je prije svega liječenje tumora, putem izgladnjivanja tumorskih stanica. Tumorske stanice bi se ponovno mogle staviti pod kontrolu tako da im se onemogući hranjenje. Te stanice nemaju kontrolirani način i put hranjenja kao ostale stanice u našem organizmu pa bi se intervencijom ili sprečavanjem ovih fagocitoznih i pinocitoznih mehanizama onemogućio rast tumora,  naglašava prof. Weber.

Sličan proces bi se mogao iskoristiti za unos lijekova u stanice tumora. No taj put mora biti još razrađen. Ekipa s Ruđera radila je na jednostaničnim organizmima, dok je kod višestaničnih organizama situacija ipak složenija. Rad koji smo mi objavili jako je dobro prihvaćen u znanstvenoj javnosti jer se radi o novom signalnom putu i novom mehanizmu, a to je uvijek dobrodošla vijest jer se otvara mogućnost novih i drugačijih istraživanja od dosadašnjih,  ističe prof. Weber.

Iako je teško procijeniti značaj ovakvog otkrića u kratkom vremenu ostaje nada da će ovo istraživanje imati dugoročne pozitivne posljedice na području istraživanja i liječenja raka.