Hladno - toplo - hladno, poneki ekstrem, pa na kraju... Hoće li ponovno?

Premda se to mnogima tijekom studenog drugog tjedna studenoga, pa i još malo kasnije, činilo gotovo nemogućim, zahvaljujući gotovo ekstremnoj desetodnevnoj toplini u drugoj polovini mjeseca, dugoročne prognoze barem malo iznadprosječno visoke srednje mjesečne temperature zraka na kraju su se ipak ostvarile. Hoće li istim ritmom nastaviti i prosinac? Trenutačne prognoze daju najveću vjerojatnost upravo takvom razvoja, ali uz ipak manje skokovite promjene temperature od onih koje smo imali prošlih tjedana. A i zima će, najvjerojatnije, u većini Hrvatske biti manje topla od prošle, pa i dvije, tri... No, kakva je korist od takve informacije?

Prevrtljivi studeni

U očekivanju službene ocjene klimatologa DHMZ-a, već i prema trenutačno raspoloživim podacima može se zaključiti kako će ovaj studeni, na temelju srednje mjesečne temperature zraka i njezina odstupanja od prosjeka, u većini Hrvatske dobiti ocjene "normalno" i "toplo", i prema službenom klimatološkom razdoblju od 1961. do 1990. godine, a i prema novijem, od 1981. do 2010., prema kojem mnogi sve češće uspoređuju. I prema ukupnoj mjesečnoj količini oborine ocjene će biti slične - prevladavat će "normalno", a za očekivati je i pojava "sušnog", kao primjerice u Komiži, te još češće "kišnog", u Gospiću, na Puntijarki, vjerojatno i još ponegdje, te "vrlo kišnog", primjerice na Pargu, te naravno, "ekstremno kišnog" u rekordnoj Rijeci.

Jesen

Zbog kišovitog studenoga, ali i listopada, u Rijeci i okolici cijela jesen zaslužuje ocjenu "vrlo kišna", a u Gospiću i Splitu "kišna", dok će u ostatku Hrvatske vjerojatno prevladavati ocjena "normalno". I po srednjoj sezonskoj temperaturi zraka u mnogim će mjestima ocjena biti "normalno", osobito u zapadnim krajevima i "toplo", ponegdje vjerojatno i "vrlo toplo", kao primjerice u Zagrebu i Rijeci, ali samo u odnosu na stariji klimatološki niz.

Prosinac

U usporedbi s tim vrijednostima, iz razdoblja od 1961. do 1990. godine, viša će vjerojatno u većini Hrvatske biti i srednja prosinačka temperatura zraka. No, već u odnosu na prosječne vrijednosti toplijeg niza, od 1981. do 2010. godine, vjerojatnost izraženijeg pozitivnog odstupanja se zamjetno smanjuje, premda je i dalje veća nego za negativno odstupanje. Ukratko - prosinac će, najvjerojatnije, biti barem prosječno topao.

A oborine? Ni s njima stanje nije osobito pouzdano. No, vrlo je mala vjerojatnost pojave rekorda u ukupnoj mjesečnoj količini oborine kakav se dogodio u studenome, iako je mjestimičan višak moguć, i to uglavnom na Jadranu i područjima uz njega, pri čemu su znatnije količine vjerojatnije u drugoj polovini mjeseca. No, budući da je riječ o dugoročnoj prognozi, promjene su još moguće.

Zima, proljeće...

Sličan oprez, pa i veći, zaslužuju i sezonske prognoze, koje nisu postojane kao što su bile za mnogobrojna prošla tromjesečja. I premda se na temelju većine javno dostupnih izračuna može zaključiti kako na slikama odstupanja od prosjeka prevladava bjelina, koja upućuje na ne postojanje značajnijeg signala na temelju kojeg bi se moglo zaključiti hoće li biti toplije ili hladnije od prosjeka; pa i toplije boje, koje označavaju barem malo pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature od prosjeka, oprez je nužan. Ne samo zbog ne postojanosti prognoza, nego i zbog nužnosti spoznaje klimatoloških razdoblja iz kojih se u pojedinim modelima izračunavaju srednje vrijednostima, i na temelju kojih se izračunavaju odstupanja. Lako se može dogoditi da srednja temperatura zraka sljedeće zime, pa i proljeća, bude viša u odnosu na prosječne vrijednosti iz razdoblja 1961.-1990., ali istodobno i niža u odnosu na srednjake iz razdoblja 1981.-2010.

Uostalom, oprez se može iščitati i iz jučer objavljene prognoze stručnjaka DHMZ-a. I dok će neki takve prognoze, i uopće, dugoročno prognoziranje, po običaju, negativno kritizirati, drugi će i iz takvih prognoza naći korist, planirajući svoje aktivnosti, neki i ulaganja.
A isplativost ulaganja u prognoze, i njihova korisnost, u svijetu se već odavno dokazala, i to ne samo za kratkoročne i srednjoročne prognoza, koje, osim na mnogobrojnim drugim mjestima možete naći i u nadograđenoj HRT Meteo - aplikaciji za pametne telefone, nego i za one dugoročne prognoze, što god "dobronamjernici" o tome mislili, sumnjali, govorili pa i omalovažavali ih.

155. rođendan Griča

I dok se još može diskutirati i sporiti oko prognoza i upozorenja na opasne vremenske pojave, posebice u rijetkim slučajevima kada se događaj prognozirao, a nije dogodio, vrijednost izmjerenih meteoroloških podataka trebala bi biti neprijeporna. Na zagrebačkome Griču podaci postoje čak od 1. prosinca 1861. godine, kada je prof. Ivan Stožir obavio prva službena mjerenja, koja se bez dana prekida obavljaju i danas. Na temelju tih podataka, i slično dugovječnih postaja u Hrvatskoj i svijetu, možemo zaključivati, između ostaloga, i koliko nam je toplije ili hladnije u odnosu na prije. I koliko nam se mijenja klima, o čemu se slažu i zajednički djeluju i mnogi vjernici i ateisti. Naravno, ima i nekih drugim.