Kiša… Kiše! Pa dokle više?

„Volim grad koji teče“ slogan je koji se proteklih nekoliko godina može često vidjeti na automobilima riječkih registracijskih oznaka, iako, čini se, već i na nekim automobilima iz drugih gradova, te na brojnim riječkim suvenirima. Nastanak mu je, kako neki kažu, povezan s brojnim izvorištima pitke vode u i oko Rijeke, Rječinom koja teče kroz grad i utječe u Riječki zaljev i po kojoj je grad dobio ime, a svakako ga možemo povezati i sa situacijama u kojima grad doslovce teče od silnih kiša.

Pola metra kiše!?

Studeni ove godine čini se da će po tome biti poseban. Studeni je klimatološki najkišovitiji mjesec na riječkom području, ne samo po službenom klimatološkom srednjaku iz razdoblja 1961-1990. godina, nego i po cjelokupnom nizu podataka od 1948. do 2015. godine, s prosječnih oko 180 mm oborine. Najviše oborine bilo je u studenom 2000. godine 483 mm, dakle dva i pol puta više od prosječne vrijednosti, odnosno još malo više od toga.

A koliko je to uopće?

Jednostavno - da ta voda nije nigdje otekla, isparila ili na neki drugi način nestala, na tlu, podu ili u vašoj kadi imali bi visinu ili još bolje, dubinu vode od upravo tih 483 mm, skoro pola metra. Na svu sreću voda otječe kad sve funkcionira kako treba, a kad ne, nastaju bujice i poplave. U Rijeci je to sve izraženije zbog toga jer je sva u brdima pa se ta silna voda slijeva prema centru i moru. Ali vratimo se u sadašnjost.

Do 21. 11. u 19 sati u Rijeci 440 mm kiše!

Nažalost, novi rekord je blizu, a po prognostičkim izračunima šanse da do kraja mjeseca padne još tih četrdesetak litara su jaako velike. Nažalost - jer Riječani baš i nisu sretni zbog takvog rekorda. Neki drugi, koji bi nam poboljšao sveukupnu kvalitetu života, sigurno bi bio poželjniji. No dobro, kako kažu, kad vam je previše tmurnih oblaka nad glavom potražite one kojima je još manje sijalo sunce. Kao što možete pronaći u Klimatskom atlasu Hrvatske najkišovitije područje u Hrvatskoj je Gorski kotar, godišnje u prosjeku 3000 do 3500 mm, zatim slijede Velebit i sjeveroistočni obronci Konavoskog polja. Kontinentalni dio Hrvatske je značajan samo u gorju, a i to su puno manje količine, 1000 do 1500 mm godišnje.

Gdje je huje?

I gdje je to onda „huje“ tj. lošije. Na meteorološkoj postaji Crni Lug u podnožju Risnjaka do jutros u 7 sati izmjereno je prema trenutačnim spoznajama, još uvijek neslužbenim - 749 mm kiše, a i tijekom dana je bilo kišovitije nego u Rijeci, gdje je od 7 do 19 sati palo samo 0,9 mm ili malo manje od litre po četvornome metru. Podatak o količini u Crnom Lugu bit će dostupan ujutro poslije 7 sati, i vidljiv na internetskoj stranici DHMZ-a, a i nadograđenoj HRT Meteo - aplikaciji za pametne mobilne telefone.

Eto, Riječani i ostali koji se žalite na kišoviti mjesec, utjehe uvijek ima, iako su na nekim postajama u Hrvatskoj još sredinom mjeseca nadmašene prosječne količine oborine za cijeli studeni, a ponegdje i one do sada najveće. Vjerojatno je negdje bilo i više oborine nego u Crnom Lugu jer je to izuzetno promjenjivi meteorološki element i na malom području znaju biti velike razlike. Sigurno ste doživjeli da ste na jednom dijelu grada, pa čak i ulice, pokisli, a netko vama blizak iz drugog dijela grada vas pita: „Padala je kiša!? Šta da?“ To je razlog zašto postaja koje mjere samo kišu ima više nego onih za koje čujete u svakodnevnim meteorološkim izvještajima, ali se njihovi podaci dobivaju tek završetkom mjeseca.

Velike količine kiše povezane su u hladnijem dijelu godine s toplijim vremenom od prosjeka, o čemu ste već mogli čitati u ovom internetskom Meteo kutku HRT-a, a kako takvo najvjerojatnije ostaje do kraja ovoga tjedna, bit će sigurno još prilično materijala za posebne osvrte na vrijeme. Do tada uživajte u životu, ako već ne možete u vremenu, jer ono je još uvijek takvo kakvo je - bez obzira na naše želje.



Autor teksta je Ivan Novak, dipl. ing. meteorolog prognostičar Pomorskog ureda Rijeka Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a te višegodišnji suradnik HRT-a, posebice HRA Rijeka i HRA Pula, gdje ga se može slušati u svakodnevnim emisijama s meteorološkim sadržajem.