Meteo šala? Neka, hvala!

Premda će danas biti kojekakvih šala, to nije i prognoza u većini Hrvatske najtoplijeg dana dosadašnjeg dijela 2016. godine. I ne samo dana, nego i tjedna, koji će biti kao rijetko koji u povijesti mjerenja ovog dijela godine. Ponegdje i rekordan! A ljubitelji iznadprosječne topline teško će moći naći manu i sljedećim mjesecima.

1. travnja – kao rijetko koji do sada.

Premda bi se laički moglo zaključiti kako je sasvim uobičajeno da u prvoj polovici godine, sa sve duljim svijetlim dijelom dana i sve višim suncem, dani postaju sve topliji, u stvarnosti je stanje povremeno malo drukčije.

Jučerašnji je dan bio najtopliji ove godine u većini kopnene Hrvatske, uz najvišu temperaturu zraka uglavnom višu od 20°C, ne samo u istočnim krajevima, gdje je izmjereno najčešće 25-26 °C, nego i ponegdje u gorskom području, primjerice u Gospiću. I u mjestima na moru, koje u ovo doba godine služi kao svojevrsni osvježivač prostora, pa i čak i hladnjak, temperatura zraka jučer bila blizu 20 °C, u Pločama i točno 20,0 °C, a u Šibeniku i 21 °C. No, toplije nego jučer u mnogim je mjestima na Jadranu bilo još u veljači, u Splitu, primjerice 16. veljače, a u Dubrovniku 18. Ponajviše je tomu krivo jugo, koje je jučer onemogućavalo znatniji porast poslijepodnevne temperature zraka, ali je i pridonijelo iznadprosječno toplom današnjem jutru.

Danas će gotovo diljem Hrvatske biti još toplije nego jučer, uz najčešću najvišu temperaturu zraka 20 °C i višu, u nizinskim krajevima unutrašnjosti i oko 25 °C, pa će ovaj 1. travnja biti jedan od najtoplijih u povijesti mjerenja. Naravno, i dalje uz povremeno umjeren i jak, ponegdje na udare i vrlo jak jugozapadnjak, na većini Jadrana još jače jugo, a prognostičari Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a upozoravaju i na mjestimične olujne udare, brzine i oko 80 km/h.

Poteškoće s peludi

Vjetar će dodatno pogoršati stanje s koncentracijom peludi, osobito drveća, koja je u većini Hrvatske visoka, a prema analizama i prognozama stručnjaka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“ raste i koncentracija peludi korova.

Sutra prolazno svježije, ali samo ponegdje. Pa ponovno...

Sutra će u sjevernim krajevima unutrašnjosti biti malo svježije, uz sjeveroistočnjak, ali i dalje relativno toplo. U južnijim krajevima i posebice na Jadranu, još toplije nego danas, pri čemu će jugo oslabjeti, većinom čak prolazno i prestati. Od nedjelje ponovno posvuda toplije pa će sredinom sljedećega tjedna najčešća najviša temperatura zraka u većini kopnene Hrvatske, a i u nekim mjestima blizu mora, vrlo vjerojatno biti čak oko 25 °C.

Pozor - sve veći UV indeks

Današnji vjetar, a i povremeni sljedećih dana, u kombinaciji sa Sunčevim zrakama i sve većim UV indeksom, mjerom jakosti UV zračenja, idealna su kombinaciji i za prvo ovogodišnje crvenilo kože, posebice ako je ona osjetljivija. Pripazite se! Sunčanje je korisno, ali kao s mnogo čim, ni s njim ne treba pretjerivati.

"Ožujak – luđak“? Ma nije, većinom je bio „normalan“.

Za ljubitelje meteoroloških, osobito klimatoloških analiza može biti zanimljiva spoznaja kako je i srednja mjesečna temperatura zraka ožujka, kao i većine dosadašnjih mjeseci, diljem Hrvatske bila barem malo viša od službenog klimatološkog prosjeka iz razdoblja 1961. - 1990. godina, a gotovo posvuda i od novijeg, „toplijeg“ prosjeka, iz razdoblja 1981. - 2010. No, odstupanje nije veliko kao primjerice u veljači, pa će ocjene klimatologa DHMZ-a vjerojatno biti „normalno“ i „toplo“. Prema novijem prosjeku, većinom „normalno“, pri čemu sunčanih sati nije bilo odviše.

Slično stanje kao sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka je i s ukupnom mjesečnom količinom oborine, koje je povremeno bilo dosta, pa čak i uz poneki rekord, ali kad se sve zbroji – većinom malo više, ponegdje čak i manje nego je uobičajeno, ponajmanje u Rijeci, pa će klimatološka ocjena za Hrvatsku također biti uglavnom „normalno“, ponegdje i “kišno“, a u zapadnoj Slavoniji i na zapadu Istre rijetko i “vrlo kišno“.

Siječanj - ožujak

Prvi kvartal ove godine u većini je Hrvatske među 10 najtoplijih u povijesti mjerenja. Čak i na zagrebačkome Griču, gdje podaci za prve mjesece u godini postoje od 1862. - ove je godine srednja temperatura zraka prva tri mjeseca deveta u nizu najtoplijih. U Rijeci je 8., u Splitu 7., a u Maksimiru 6. najviša, pri čemu podaci na spomenutim postajama postoje od sredine 20. stoljeća. Zanimljivo je spomenuti kako je od prošlih godina, koje većina nas najlakše pamti, topliji prvi kvartal bio samo 2014., ostali su bili 2007. i prije.

Listopad – ožujak

Zahvaljujući tome, i iznadprosječno toplom posljednjem kvartalu prošle godine, prošlih je 6 mjeseci također među najtoplijima u povijesti mjerenja. Samo malo hladnije od većinom najtoplijih iz godina 2000/01, 2006/7, 2013/14 i 2014/15, ponegdje i još poneke. Ako je suditi po tome, zaboravljajući probleme s razdjelnicima topline i slične, u dosadašnjoj sezoni grijanja trebali smo potrošiti manje nego u većini prošlih sezona. Jesmo li uistinu? Ili je to jedna od šala današnjega dana. Ako je, nije neka osobita, nekima vjerojatno i „gorka“...

Travanj – rujan - nastavak niza...

Kao i prošle dugoročne prognoze, i najnovije daju iznimno visoku vjerojatnost nastavka iznadprosječno toplih i sezona i mjeseci, trenutačno sve do rujna, do kada postoje izračuni, pa se već sada može gotovo pa tvrditi kako će i ova godina biti još jedna u nizu prilično toplih. Ne treba čuditi ni ako na globalnom nivou, pa i našem, lokalnom – i nadmaši rekordnu 2015. Uostalom, u svijetu su siječanj i veljača već potvrđeni kao rekordni... Ne može se tvrditi, ali se na temelju veličine prognoziranih odstupanja od srednje temperature zraka sljedećih mjeseci u našem dijelu Europe mogu očekivati i povremeni toplinski valovi, koji mogu djelovati na ljude.

Rekordnih 9 dana?!

Uostalom, već će i toplina sljedećih dana, premda neće biti vrući, biti iznimna. Mnogima goditi, ali nekima i donijeti zdravstvene nevolje, posebice onima koji se teže prilagođavaju na promjene vremena. Naime, razdoblje od 30. ožujka do 7. travnja u većini će Hrvatske biti jedno od najtoplijih u povijesti mjerenja ovog dijela godine, pri čemu će srednja najviša temperatura zraka tih 9 dana vrlo vjerojatno ponegdje biti i rekordno visoka.

Podrobnije o neuobičajeno toplom vremenu sljedećih dana, kao i o mnogobrojnim drugim meteorološkim zanimljivostima, možete saznati u emisijama Vrijeme, nakon Dnevnika 1, 2 i 3 na HTV1, te na HTV2 u poslijepodnevnom Regionalnom dnevniku te u čak četiri - minutnoj večernjoj emisiji Vrijeme na Drugom na HTV2, a i tijekom mnogobrojnih razgovora s meteorolozima DHMZ-a na postajama HRA.

1. travnja 2002.

Tijekom njih možda čujete poneku manju prvotravanjsku šalu, ali jamačno nećete uznemirujuću, kakva je primjerice bila 1. travnja 2002. godine u emisiji Dobro jutro, Hrvatska. Tada još nije bilo MeteoAlarm sustava za upozorenja na opasne vremenske pojave, a kod potpisnika ovih redaka ni spoznaje o tako ozbiljnom shvaćanju sličnih upozorenja. Stoga je bilo spominjanja iznenadne i nagle promjene vremena, štoviše, oluje, tuče, čak i pljuskova riba. Neki još pamte tadašnju svojevrsnu paniku koja se stvorila tijekom samo nekoliko minuta od najave nevremena do objavljivanja šale. Manji krivci te mnogima „ne slane šale“, koja je neke „natjerala“ na spremanje automobila u garažu, uzbunjivanje susjeda, čak i ljepljenje prozorskih stakala, u studiju Dobrog jutra bili su Ankica Stojanović, Željka Fattorini i Drago Celizić, a znatno veći krivci, koji su sve „zakuhali“ – novinar Krešimir Volarević i ja. Danas, nakon znatno više iskustva, i meteorološkog i životnog, takvo što ne bih ponovio!





Gromovi i munje opravdano su se spominjali u obliku kao u stripu, ali ne i u meteorološkom smislu, jer je dan bio pretežno sunčan, kao i današnji.

TIROS-I

Oni koji će ga provesti u zatvorenome prostoru potvrdu prevladavajuće sunčana vremena mogu pratiti na satelitskim slikama EUMETSAT-a - Europske organizacije za iskorištavanje meteoroloških satelita, čija je članica i Republika Hrvatska, a u njezino ime - DHMZ. Hrvatska predstavnica u Znanstveno-tehničkoj grupi je i dr. sc. Nataša Strelec Mahović, koja će danas pripremati emisije s vremenskom prognozom na HTV-u, a pomogla je i u pripremi emisije o meteorološkim satelitima Sada o nekada, koja će se emitirati danas na HTV4 u 20.50 h. Naime, 1. travnja 1960. godine u SAD je lansiran TIROS-1, prvi meteorološki satelit, s kojim je počelo novo doba u analizi vremena, a i prognozi.

Josip Torbar

A novo doba u hrvatskoj meteorologiji također je posredno povezano s prvim danom travnja, i to 1824. godine, kada je rođen hrvatski prirodoslovac Josip Torbar, između ostaloga, i vrstan promicatelj meteorologije te utemeljitelj prvog meteorološkog opservatorija na zagrebačkome Griču.