U budućnosti: toplije, sušnije, kišovitije!

S nekim pridjevima iz naslova ove smo se godine već suočili, a sve smo doživjeli prošlih mjeseci i godina. Pri tome nas nisu zaobilazili ni rekordi. Iako bi netko mogao zaključiti kako se u posljednjih stotinjak godina, ponegdje čak i više od 150, već dogodilo sve što se moglo dogoditi. Štoviše, za očekivati je da ćemo i u sljedećim mjesecima, nadam se ne i tjednima - imati kojekakve ekstremne vremenske događaje.

Ekstremi – sve češći i žešći!

A baš zbog toga što je uočena povećana učestalost ekstremnih vremenskih događaja, i što scenariji budućeg stanja atmosfere upućuju na nastavak takvog trenda, premda su se s tim napokon složili i svjetski „moćnici“ na skupu u Parizu, te podržali izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene, Svjetska meteorološka organizacija (SMO) za temu kojom se obilježava ovogodišnji 23. ožujka, Svjetski meteorološki dan, stavila je: „U budućnosti: toplije, sušnije, kišovitije“. Inače, 23. ožujka svake se godine obilježava u sjećanje na isti dan 1950. godine, kada je stupila na snagu Konvencija o osnivanju SMO. 





Toplije.

Na globalnom nivou, prema analizama različitih stručnjaka, 2015. godina bila je najtoplija u povijesti mjerenja, a ista je ocjena i za posljednja razdoblja – i petogodišnje i desetogodišnje. Pritom su se 15 od 16 najtoplijih godina dogodile u 21. stoljeću.

Najviša temperatura zraka ikada izmjerena u svijetu, prema standardima SMO je 56,7 °C. Izmjerena je 10. srpnja 1913. godine u Furnace Creek-u, u SAD-u.

A u Hrvatskoj 42,8 °C u Pločama, 4. kolovoza 1981. godine.

Premda nije apsolutni rekord, u smislu najviše ikada izmjerene temperature zraka u cijeloj Hrvatskoj, zanimljivo je spomenuti i neke vrijednosti koje su najviše na pojedinim meteorološkim postajama, a dogodile su se samo tijekom 2015. i u dosadašnjem dijelu 2016. 

Apsolutno najviša temperatura zraka (°C):
40,0 °C Kaštela 18. 7.
39,7 °C Senj, 22. 7.
28,3 °C Zavižan, 22. 7.
39,0 °C Zadar Zemunik, 22. 7.
39,3 °C Rab, 22. 7.
37,6 °C Mali Lošinj, 7. 8.

Apsolutno najviša najniža temperatura zraka (°C)
24,4 °C Zagreb Maksimir, 18. 7.
28,5 °C Rijeka, 22. 7.

Rekordno najviša temperatura zraka u nekom mjesecu:
srpanj:
36,1 °C Zadar, 22. 7. – izjednačen rekord
37,2 °C Mali Lošinj, 22.7.
kolovoz:
38,6 °C Senj, 13. 8.
38,5 °C Split Marjan, 13. 8.
rujan:
37,7 °C Slavonski Brod, 18. 9.
37,7 °C Osijek Klisa, 17. 9.
37,4 °C Osijek, 17. 9.
35,0 °C Sisak, 17. 9.
37,9 °C Knin, 18. 9.
37,7 °C Gradište, 18. 9.
35,4 °C Šibenik, 18. 9.
studeni:
27,2 °C Ogulin, 9. 11.
21,7 °C Parg, 9.11. - izjednačen rekord
20,5 °C Puntijarka, 9. 11.
siječanj 2016.
20,2 °C Komiža, 20.  1.
17,4 °C Zadar, 10. 1.

Apsolutno najviša srednja mjesečna temperatura zraka:
srpanj 2015 
– u mnogim mjestima i na kopnu i na moru, primjerice:
25,4 °C Zagreb Grič, gdje podaci za srpanj postoje od 1862. godine,
16,3 °C Zavižan,
28,0 °C Lastovo,
pri čemu su prvi put svi dani u mjesecu bili vrući, oni kojima je najviša dnevna temperatura zraka barem 30,0 °C:
28,2 °C Hvar, a podaci postoje još od 1858. godine i
29,5 °C Split, gdje je po prvi put bilo čak 7 dana u nizu „vrlo vrućih“, onih s najvišom dnevnom temperaturom zraka 35,0 °C i višom.
Nisu svi dani bili "vrući", ali bilo ih je najviše do sada, uz naravno, rekordno visoku srednju mjesečnu temperaturu zraka:
27,4 °C Rijeka, 30 vrućih dana
27,3 °C Zadar, 28 vruća dana
20,4 °C Parg, 7 vrućih dana

Prosinac 2015.
12,1 °C Lastovo
11,2 °C Split Marjan
4,4 °C Puntijarka
2,2 °C Zavižan

Veljača 2016.
11,5 °C Lastovo
11,1 °C Mali Lošinj
6,9 °C Osijek, podaci postoje od 1899. godine
6,8 °C Daruvar – izjednačen rekord
5,6 °C Gospić, podaci postoje od 1872. godine.


Sušnije.

Većina svjetskih znanstvenika slaže se s predviđanjima da će uobičajene klimatske varijacije i klimatske promjene prouzročene emisijama stakleničkih plinova dovesti do povećanja djelovanja na hidrološki ciklus, koji se još naziva i vodeni ciklus i kruženje vode u prirodi.
Razlike koje postoje, prema predviđanjima, još više će se povećati jer se strahuje da će sušna područja postati još sušnija, a vlažna – još vlažnija.


Inače, prema podacima SMO, najdulje suho razdoblje trajalo je 173 mjeseca, od listopada 1903. do siječnja 1918., u mjestu Arica, u Čileu

U Hrvatskoj, premda je posljednjih dana i tjedana kiša bila relativno česta, analize prostorne razdiobe količine oborine na različitim vremenskim skalama u Hrvatskoj pokazuju na klasu „umjereno suho“, ponegdje čak blizu „vrlo suhog“. Posljedica je to, između ostaloga, i prošlogodišnjeg prosinca, jednog od najekstremnijih mjeseci u povijesti mjerenja u većini Hrvatske. Bio je najsuši posljednji mjesec u godini, a ponegdje u kopnenom području i među najsušnijim mjesecima uopće.
Ponegdje je sušno bilo i u studenome, primjerice u Dubrovniku, gdje je studeni, u prosjeku - najkišovitiji mjesec u godini!?

Posljednje dugotrajnije sušnije razdoblje u Hrvatskoj je bilo tijekom 2015. godine u Rijeci, pa i na većem dijelu sjevernog Jadrana, a mnogi još pamte i iznimno sušnu 2011. godinu.


Kišovitije. Vlažnije.

Kao što nije dobra pretjerana suša, nije ni kiša. S njom se „borimo“ već danima i tjednima. Srećom, ipak ne kao 2014. godine, koja je u većini Hrvatske bila jedna od najkišovitijih, često čak i rekordno kišovita.

Nakon ekstremno sušnog prošlogodišnjeg prosinca već je u siječnju u velikom dijelu Hrvatske zabilježen višak oborine, a još veći je bio u veljači, koja je u većini središnje Hrvatske i sjevernog Jadrana, te dijelu gorske Hrvatske bila ekstremno kišovita, ponegdje i rekordno.

Srećom, nije bilo kiše kao primjerice u Unionville-u, u SAD, gdje je tijekom samo jedne minute palo čak 31,2 litre kiše po četvornome metru ili mm, kako već tko želi mjeriti, a ni u La Reunionu, francuskom otoku u Indijskom oceanu, gdje je tijekom 12 sati palo čak 1144 mm. Još neki svjetski rekordi mogu se naći na stranicama Sveučilišta u Arizoni, SAD. 

U Hrvatskoj su redovito dostupne mjesečne i godišnje količine oborine na meteorološkim postajama DHMZ-a, pri čemu je zanimljivo spomenuti i neke ekstreme, i apsolutne i za pojedine mjesece, i to samo one koji su se dogodili od 1. siječnja 2015. godine.

Rekordna 24-satna količina oborine:
ožujak
39,2 mm Daruvar, 4. 3. 2016.
158,6 mm Dubrovnik, 6. 3. 2015.
144,2 mm Čilipi, 6. 3. 2015.
46,2 mm Pula zračna luka, 4. 3. 2016.
39,9 mm Sisak, 4. 3. 2016.
svibanj:
95,5 mm Varaždin, 23. 5.
81,4 mm Karlovac, 23. 5.
64,0 mm Zagreb Pleso, 3. 5.
kolovoz:
79,3 mm Sisak, 20. 8.
rujan:
155 mm Čilipi, 25. 9.
listopad:
102,8 mm Split Marjan, 11. 10.
72,6 mm Komiža, 11. 10.
studeni:
39,4 mm Slavonski Brod, 22. 11.
29,3 mm Gorice - Nova Gradiška, 22. 11.

Rekordna mjesečna količina oborine:
svibanj
147,8 mm Gorice
listopad
371 mm Šibenik
288 mm Puntijarka
176 mm Komiža
162 mm Gorice
veljača 2016.
407,7 mm Rijeka
277,7 mm Ogulin
189,6 mm Poreč
184,4 mm Pula zračna luka
139 mm Zagreb Pleso
123,3 mm Krapina
103,6 mm Križevci
75,3 mm Osijek Klisa
71,2 mm Gradište

Osim spominjanja količine oborine i iznadprosječne temperature zraka zanimljivo je spomenuti i kako je 22. studenoga 2015. godine zabilježeno izjednačenje nadnevka iz 2008. godine - najkasnije pojave prvog snijega u hladnom dijelu godine na Zavižanu, na 1594 m n. m. Pri čemu je postignut i rekord – po prvi put je snježni pokrivač bio deblji od pola metra. Štoviše, 60 cm

Pritom su zaljubljenici u meteorologiju iz udruge Crometeo prvi otkrili kako se dogodio najdulji niz dana bez snježnog pokrivača na Zavižanu – 212 dana - od 22. 4. do 22. 11. 2015.


Poruka iz Svjetske meteorološke organizacije

Što se sve čini u cilju savladavanja ili možda bolje - prilagođavanja mnogobrojnim meteorološkim ekstremima nalazi se i u poruci prof Petteri Taalas, glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije, koju je objavio povodom obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana. Poruka je vidljiva na stranicama DHMZ-a, a i u originalu, u video zapisu, na stranicama Svjetske meteorološke organizacije 

Prilagodba ekstremima u Finskoj.

Gdin prof Petteri Taalas donedavno je bio ravnatelj Meteorološke službe u Finskoj, gdje su također posljednjih nekoliko godina ekstremni vremenski uvjeti prouzročili mnogobrojne nevolje. Nakon podizanja razine mora u 2005. godini u središtu glavnog grada Helsinkija gotovo sve je bilo poplavljeno. Stoga je javna uprava počela graditi posebne pješačke putove, koji su oko 1,2 m iznad razine tla. Finski vatrogasci počeli su koristili nove generacije vozila, koja su opremljene s pilom i posebnim kukama za siguran transport i otklanjanje slomljenih stabala s prometnica nakon jakih oluja. U cilju osiguranja infrastrukture za zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta, te ublažavanja posljedica pokrenuli su projektRain“ („Kiša“).

Projekt je usmjeren na razvoj sustavnog upravljanja rizicima, stvoren kako bi se bavio utjecajem ekstremnih vremenskih uvjeta na kritične infrastrukture. Njegov cilj je razvijanje mehanizacije za ublažavanje posljedica ekstremnih vremenskih nepogoda te poboljšanje sigurnosti pan-europske infrastrukturne mreže.

Od 1970. do 2012. godine, na globalnom je nivo uočeno gotovo 9 000 katastrofa koje su prouzročile gubitak oko 2 milijuna ljudskih života, te velike ekonomske gubitke  - sve kao posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su poplave, tropske oluje, mećave, ekstremne vrućine...





A sljedeći mjeseci u RH?

Dugoročne prognoze, koliko god nezahvalne bile, i od mnogih ne dovoljno dobro shvaćene, iznimno su jedinstvene u prilično velikoj vjerojatnosti, čak većoj od 80% za srednju temperaturu zraka za sljedeća tromjesečja, sve do kolovoza - višu od prosječne, čak i u odnosu na toplije klimatološko razdoblje, od 1981. do 2010. godine, pri čemu će vrlo vjerojatno u većini Hrvatske najviše odstupati od prosjeka srednja mjesečna temperatura zraka za razdoblje lipanj-kolovoz. Slijedom toga za očekivati je upozorenja na toplinske valove koji mogu djelovati na ljudsko zdravlje, čak i prije ljeta. Nove rekorde odviše je rano prognozirati, ali njihova pojava ne bi smjela biti iznenađenje.

Prognoza količine oborine manje je pouzdana od prognoza srednje temperature zraka, ali pomalo iznenađuje jedinstvenog različitih modela atmosfere u povećanu vjerojatnost za manjak kiše u odnosu na prosjek u sljedećem razdoblju, posebice u srpnju i kolovozu, u većini Hrvatske.
Naravno, to nužno ne znači da će biti suho kao u već spominjanome prošlogodišnjemu prosincu, ali...
Ne smije se zaboraviti ni na učestala pljuskovita obilježja oborine tijekom toplog dijela godine, i još u odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su moguća kojekakva meteorološka događanja... Pa kad se tome doda još uvijek prevladavajući El Nino...