Povijest HRT-a

Povijest HRT-a


Hrvatska je među prvim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi koja je osnovala radiopostaju.

"Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!" prve su riječi emitirane uživo 15. svibnja 1926., označivši početak radija u Hrvatskoj. U 20:30 sati, uz zvuke hrvatske himne i uz najavu Božene Begović nakon koje je slijedio govor dr. Sterna, Radio Zagreb se čuo prvi put na frekvenciji 350 metara srednjeg vala. Te su večeri slušatelji mogli čuti službeni bilten, glazbu Beethovena, Haydna, Chopina, Rameaua, Saint-Saensa i na koncu 15-minutne novosti.

Prva izvješća s mjesta događaja počela su u jesen, a prva izvješća s otvorenog prostora bila su u studenom s otkrivanja spomenika J. J. Strossmayeru. Kasnije tog mjeseca održana su još dva prijenosa uživo opera More i Rusalka iz Hrvatskog narodnog kazališta, a također su započeli prijenosi svetih misa iz Markove i ostalih crkava. Do prosinca je Radio Zagreb bio među prvim radiopostajama u Europi koje su javno pozvale publiku da sudjeluje u stvaranju originalnih rukopisa za radiodrame.


Na konferenciju u Lausannei, 1926.g., Radio Zagreb postao je punim članom ITU-a (International Telecommunications Union).

Lokalna radiopostaja u Dubrovniku svoj  je program počela emitirati 1942. Slijede Osijek, Split, Rijeka...

15. svibnja 1956., televizijska slika iz Beča preko Graza i Slovenije stigla je u Zagreb! Pojava televizije smatrala se fenomenom.

Pioniri televizije oslanjali su se na skromne mogućnosti odašiljača u hotelu Tomislavov dom na Sljemenu, sjeverno od Zagreba. Ispočetka je odašiljač reemitirao programe postaje RAI 1.

Prvi TV prijenos uživo pratio je gala otvorenje Zagrebačkog velesajma a zbio se 7. rujna 1956.

Izravni prijenos nogometne utakmice između Italije i Jugoslavije s maksimirskog stadiona, u svibnju 1957. bio je prvi prijenos sportskog događaja uživo. Jugoslavija je slavila 6:1 a utakmicu je komentirao legendarni Mladen Delić.
Pet godina kasnije, 1962. s radom počinje veliki televizijski studio u Radničkom domu u Zagrebu.

Godine 1964. Radio Zagreb dobiva i Drugi i Treći program.

Odlukom EBU-a, 1967. godine,  TV centar Zagreb postaje Eurovizijski tehnički centar za cijelu Jugoslavensku radioteleviziju (JRT).
Već slijedeće godine Televizija Zagreb – prvi put u boji uživo prenosi koncert pop-glazbe iz Opatije.
Televizija 1972.  počinje sa stalnim emitiranjem Drugog programa. 
Godine 1983. instaliran je i pušten u pogon prvi proizvodni televizijski studio na Prisavlju.
U povodu "Pjesme Eurovizije" 1990. na lokaciji TV Doma, Prisavlje 3 u Zagrebu je instalirana EBU-ova primopredajna satelitska postaja kao sastavni dio Eurovizijske satelitske prijenosne mreže. Uvodi se teletext kao stalni TV servis.
U lipnju, po odluci Sabora, Radiotelevizija Zagreb mijenja naziv u Hrvatska radiotelevizija (HRT).

Tijekom Domovinskog rata 80% odašiljača u Hrvatskoj i više od 30 TV prijenosnika bilo je okupirano ili oštećeno, a neki su bili potpuno uništeni.  Iako je većina odašiljača bila oštećena, nastavljen je rad smanjenom snagom s rezervnih položaja.
U vrijeme Domovinskog rata sedmorica novinara, snimatelja i drugih zaposlenika radija i televizije izgubili su živote izvještavajući s bojišnica. Boreći se za istinu, s mikrofonima i kamerama u rukama poginuli su HRT-ovci Žarko Kaić, Gordan Lederer, Đuro Podboj, Nikola Stojanac, Željko Ružičić, Branimir Polovina i Siniša Glavašević. 

U rujnu 1997. Hrvatski radio započinje s eksperimentalnim usporednim emitiranjem svih triju programa u digitalnom obliku preko odašiljača postavljenog na Sljemenu. Prva zemaljska satelitska postaja na Prisavlju stavljena je u pogon u studenome. Njome se digitalno emitiraju tri programa Hrvatske televizije i Prvi program Hrvatskog radija, pokrivajući Europu te Bliski istok.

Danas HRT ima osam regionalnih radiopostaja i osam regionalnih HRT centara. Ima tri nacionalna i osam regionalnih radijskih programa (kanala), četiri zemaljska TV programa i jedan satelitski TV program koji se emitira na hrvatskom. Od 1997. radijski i televizijski programi HRT-a također se emitiraju u digitalnoj tehnici preko satelita za cijelu Europu.
Dva međunarodna programa radijski Glas Hrvatske i program za iseljenike na HRT4 emitiraju se u cijeloj Europi i šire, posebno u zemljama s velikim brojem hrvatskih iseljenika, kao što su Australija te Sjeverna i Južna Amerika. Hrvatski radio emitira i tri posebna internetska programa.

U svom sastavu HRT osim televizije i radija ima i Simfonijski orkestar, Zbor, Jazz orkestar  i Tamburaški orkestar.
Uz redovitu koncertnu djelatnost u Zagrebu, te obvezu redovitog sudjelovanja u radijskom i televizijskom programu, Simfonijski orkestar gostuje diljem domovine i u inozemstvu. Na tim je gostovanjima stekao priznanja te postao zaslužnim promicateljem hrvatske kulture u svijetu.

Zbor HRT-a osobitu pozornost posvećuje njegovanju hrvatske glazbene baštine.

Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije, nekada Plesni orkestar Radio Zagreba, postoji i radi kontinuirano već više od 60 godina, što je u povijesti big bandova rijetkost u svjetskim razmjerima.
U promicanju tambure i tamburaštva, Tamburaški orkestar je odigrao jednu od najvažnijih uloga, koja osim glazbene ima i kulturološku vrijednost prepoznatu u Hrvatskoj ali i u svijetu.

Hrvatska radiotelevizija aktivni je član (od siječnja 1993) Europske unije radiotelevizija (EBU – European broadcasting union), udruge javnih televizijakoja okuplja 74 članice iz 56 zemalja Europe, sjeverne Afrike i Bliskog Istoka te HRT na vrlo važnim i istaknutim mjestima ima najveći broj predstavnika u tijelima EBU-a od članica Srednje i Istočne Europe.

Značajan trenutak u povijesti HRT-a je i prelazak s analognog na digitalni sustav emitiranja programa, koji je započeo 26. siječnja a dovršen je 5. listopada 2010. godine. Njome je analogni zemaljski signal u potpunosti zamijenjen digitalnim, čime je poboljšana kvaliteta slike te se otvorila mogućnost za pokretanje novih kanala.

25. svibnja 2012. arhiv televizijskog programa, arhiv radijskog programa i zbirka notnih zapisa glazbene proizvodnje dobili su status kulturnog dobra što s još jednog aspekta pokazuje veličinu i vrijednost HRT-a.

Godine 2013. i 2014., godine su preustroja i restrukturiranja HRT-a, a 2014. pamtit ćemo i po pokretanju velikog investicijskog ciklusa kojim nakon punih 12 godina započinje tehnološka obnova HRT-a.

Još od davne 1926. Hrvatska radiotelevizija bila je jedan od europskih a osobito regionalnih medijskih pionira. I danas se HRT smatra jednim od najjačih i najutjecajnijih javnih servisa jugoistočne Europe.