Upozoriti ili ne, pitanje je sad!?

Pitanje iz naslova u meteorologiji je, napose vremenskoj prognozi, gotovo na nivou onog hamletovskog „biti ili ne biti“. I ovaj će tjedan biti aktualno, ponegdje u Hrvatskoj već u ponedjeljak, te osobito sredinom tjedna.

Upozorenja na opasne vremenske pojave mogu spriječiti materijalnu štetu, čak i sačuvati ljudske živote, ali i prouzročiti paniku, osobito ako se izdvajaju i posebno ističu pojedini elementi iz cjelokupnog sadržaja upozorenja.

Premda se u emisijama s meteorološkim sadržajem, kao i prilozima i tekstovima na medijskim platformama HRT-a pokušava ne raditi od upozorenja senzaciju, ponekad se ona tako shvaćaju. Zašto?

Bi li bilo bolje ne upozoravati, nego ostaviti korisnicima vremenske prognoze nek' sami shvate je li ono što se spominje u „klasičnom“ tekstu vremenske prognoze za njih opasno ili ne?!

Vaše odgovore možete ostaviti i u anketi na kraju ovog teksta.

Tuča, pijavica...

Dulji niz godina izbjegavalo se u prognozama spominjati mogućnost tuče i pijavica, nego bi se na njih mislilo kod spominjanja „grmljavinskog nevremena“, „olujnog nevremena“, „grmljavinskih pljuskova“ i sl.

A i tuča i pijavice uobičajene su, premda većini ne i željene i ugodne meteorološke pojave, koje su nam se događale i prošlih mjeseci, jamačno će i u sljedećima, vrlo vjerojatno redom iznadprosječno toplima, što će povećati vjerojatnost njihove pojave jer u zagrijanoj atmosferi ima još više energije za razvoj olujnih procesa kod dolaska vlažnog i hladnog zraka.

Uostalom, o tome postoje mnogobrojni znanstveni radovi. Jedan od posljednjih objavljen je nedavno, i o njemu je već pisano.

Mjestimice ponovno moguće nevrijeme

Vjerojatnost pojave olujnog nevremena, pa i mjestimične tuče, osobito na Jadranu i pijavica, znatno se povećava i sljedećih dana, poglavito od potkraj utorka i tijekom srijede, što je dodatni povod za ovaj tekst, a i anketu na njegovom kraju. Naravno, ne u cilju uznemiravanja, stvaranja panike i senzacije, nego upravo suprotno.

Kao i u prošlim tjednima, i u sljedećem ćemo imati promjenljivo vrijeme, i još jednu izraženiju promjenu temperature zraka, a prije nje južinu - pad tlaka, jugo, jugozapadnjak... Uostalom, u večerašnjoj emisiji Vrijeme na Drugom Tomislav Kozarić, dipl. ing, meteorolog prognostičar Službe za vremenske analize i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ-a) istaknuo je:

Nakon današnjeg i sutrašnjeg uglavnom suhog i djelomice sunčanog dana, u utorak će na kopnu biti promjenljivo oblačno, te još malo toplije, a jugozapadnjak će slabjeti. Ponegdje će biti i kiše. U srijedu će zapuhati sjeverac i sjeverozapadnjak, a temperatura zraka bit će u osjetnom padu. Uz prolazno jače naoblačenje u gorju će biti i susnježice i snijega. U četvrtak ujutro mjestimice magla, a zatim ponovno oblačnije s oborinama, osobito tijekom petka, kada će najvjerojatnije biti i najhladnije, i osobito u gorju ponovno sa snijegom.

I na Jadranu sutra još uglavnom suho, a od utorka promjenljivo oblačno i nestabilno, povremeno s kišom, pa i u obliku pljuskova, vjerojatno i uz grmljavinu. Kiša u srijedu na sjevernom Jadranu može biti i izraženija, a umjereno i jako jugo, mjestimice prolazno i južni i jugozapadni vjetar, okrenut će na umjerenu i jaku buru, ponegdje i s olujnim udarima, uz pad temperature zraka. U četvrtak će bura prolazno oslabjeti, mjestimična kiša moguća je uglavnom u Dalmaciji, a u petak ponovno na većini Jadrana.“

Dakle, već sutra, te posebice u utorak, na Jadranu ponovno ponegdje može biti poplavljenih riva, a uz premještanje ciklona i hladne fronte od utorka do petka povećana je i vjerojatnost mjestimičnog olujnog nevremena s većom količinom kiše u kratkom vremenskom razdoblju, pri čemu se ne smije isključiti ni mogućnost tuče.

Naravno, što je dan prognoze dalje - kasnije od trenutka prognoziranja, pouzdanost prognoze je manja pa ovise li Vaše aktivnosti o vremenu – ne propustite svakodnevne emisije Vrijeme, nakon Dnevnika na HTV1, a na HTV2 – večernju, čak 4-minutnu emisiju Vrijeme na Drugom te malo kraće meteorološko izvješće u poslijepodnevnom Regionalnom dnevniku.

Kratke prognoze za tekući i sutrašnji dan, ne po područjima, nego po mnogobrojnim mjestima Hrvatske, Europe i svijeta, više puta dnevno emitiraju se na HTV4.

A informirati se možete i u mnogobrojnim informativnim emisijama na Hrvatskom radiju, kao i tijekom razgovora sa službujućim meteorologom DHMZ-a.

Upozorenja za Jadran

A planirate li ploviti svakako prije provjerite prognoze i upozorenja za Jadran i pomorce, koja svakodnevno, barem tri puta dnevno izrađuju i objavljuju meteorolozi Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a, od kojih su neka dostupna i na Hrvatskom radiju, a i na teletekstu.

Pripremaju, i vjerojatno će ove godine početi svakodnevno objavljivati, i posebna obalna upozorenja za 12 nautičkih milja od hrvatskog kopna u MeteoAlarm sustavu, u kojem se, u cilju pravodobnog obavješćivanja javnosti, od 23. ožujka 2007. godine svakodnevno na internetskoj stranici www.meteoalarm.eu objavljuju upozorenja o opasnim vremenskim pojavama u većem dijelu Europe za tekući i sljedeći dan. Stranica je jedan od rezultata projekta EUMETNET-a -  mreže mnogobrojnih europskih nacionalnih meteoroloških službi.

METEOALARM

MeteoAlarm je jedinstven servis u Europi koji objedinjuje službene prognoze i upozorenja nacionalnih meteoroloških službi, u Hrvatskoj je to DHMZ, lako je dostupan javnosti, jednostavan je i razumljiv. Jednim je pogledom moguće vidjeti gdje sve u Europi vrijeme može biti opasno.

Simbolima i bojom kodiranim kartama daju se najsvježija upozorenja na vjerojatne ekstremne vremenske prilike za sljedećih 48 sati i to za: obilne kiše s mogućnošću poplava, grmljavinske oluje, olujni vjetar, ekstremnu vrućinu i hladnoću, šumske požare, maglu, obilan snijeg i lavine te velike obalne plime.

Boja kojom je označeno pojedino područje pojedine zemlje predstavlja najveće od četiri razine izdanog upozorenja:

crvena boja - naznačuje najveću opasnost od ekstremnih vremenskih prilika koje su vjerojatne i koje u mnogo slučajeva mogu ugrožavati život;

narančasta boja - znači manju opasnost od nevremena koje može uzrokovati oštećenja i nesreće;

žuta boja - potencijalnu opasnost na vrijeme koje vjerojatno neće biti ekstremno, ali je nužna pozornost; dok

zelena boja - znači da se opasno vrijeme - ne očekuje.

Za daltoniste postoji karta u sivim nijansama.

Razine upozorenja dane su kao jedinstven sustav s jasnim odnosom između meteoroloških pojava, moguće štete i opasnosti te predloženo ponašanja u cilju ublažavanja i izbjegavanja šteta. Granice razina razlikuju se od regije do regije. Na primjer, snijeg u području Alpa uzrokuje manje poremećaje i štete nego u Lisabonu ili Dubrovniku.

Putem glavne internetske stranice za cijelu Europu, klikom na pojedinu zemlju može se doći na stranice s regionalnim upozorenjima, a klikom na regiju pronaći će se podrobnije informacije o mogućoj opasnosti, s naznakama intenziteta i trajanja.

Upozorenja su dostupna svima, na mnogobrojnim jezicima, pa koristi mogu imati mnogi, počevši od onih koji putuju radi posla ili odmora pa do svih ostalih društvenih subjekata u cilju efikasnijeg planiranja poslova i aktivnosti na koje opasne vremenske prilike mogu utjecati. Posebnu važnost ove informacije imaju za službe civilne zaštite.

DHMZ-a i METEOALARM od 2009.

Hrvatska je putem Državnog hidrometeorološkog zavoda postala članicom EUMETNET-a u 2007. godini, nakon čega je pristupila i većini programa koji se odvijaju u okviru ove inicijative, pa tako i METEOALARM-u. Opsežne i složene pripreme za operativno uključivanje u program potrajale su sve do kraja 2008. godine, otkada se svakodnevno izrađuju upozorenja na opasne vremenske pojave u predoperativnoj testnoj fazi, a od sredine srpnja 2009. godine i u punoj operativi, vidljivoj na službenim internetskim stranicama METEOALARM-a. Upozorenja se izrađuju za osam hrvatskih regija koje se razlikuju po svojim klimatološkim obilježjima i dio su cjelokupnog sustava METEOALARM-a za Europu.

UPOZORENJA ZA ZRAKOPLOVSTVO

Osim gore spomenutih upozorenja na opasne vremenske pojave dobro je znati da meteorolozi koji rade u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe redovito objavljuju meteorološka upozorenja za zrakoplovstvo, u skladu s propisima Organizacije za međunarodno civilno zrakoplovstvo (ICAO) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Dakle, meteorolozi su odavno odlučili pozitivno odgovoriti na pitanje iz naslova, odnosno slično – „djelovati ili ne?“. No, smatrate li to dobrom ili lošom odlukom?

Anketa:

 

Anketa

Smatrate li upozorenja na opasne vremenske pojave korisnima?

Potrebno je još glasova za prikaz grafike.