Inicijativa Kulturnjaci 2016 protiv Hasanbegovića

Inicijativa Kulturnjaci 2016 održala je ispred zgrade Vlade konferenciju za novinare u povodu apela Vladi i premijeru Tihomiru Oreškoviću za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. Na njoj su govorili Adrian Pezdirc, Dražen Katunarić, Dunja Vejzović, Urša Raukar i Goran Sergej Pristaš.

Ministra kulture optužuju da nema iskustva te da zastupa lošu ideologiju. Jedna od poruka je i da žele živjeti u društvu koje poštuje slobodu govora i manjine.

Kulturnjaci u svojem javnom apelu navode kako nije usmjeren protiv osobnog prava na mišljenje i političkog stajališta pojedinca. Postoji crta ispod koje se svi moramo pokušati ujediniti bez obzira na naše pojedinačne umjetničke ili političke nazore. Ta crta je povučena izborom novog ministra kulture RH vrlo dvojbenih kompetencija i radikalno ekstremističkih društvenih i političkih nazora. Taj izbor nalaže nam da protestiramo u javnosti jer vrlo je lako očekivati da će nam to pravo biti uskoro oduzeto, stoji, među ostalim, u elektroničkom pismu koje je proteklih dana kružilo među djelatnicima u kulturi okupljenima u inicijativu "Kulturnjaci 2016", odaslanom i na mnoge druge adrese.

Njihova je poruka - ustanimo zajedno za umjetničke i ljudske slobode protiv radikalnih ekstremizama.

Podsjetimo, jučer su potporu ministru Hasanbegoviću dali mnogi povjesničari. Reagirali su, kako su istaknuli, na dosad nezabilježen slučaj javnog napada na jednog ministra u Vladi Republike Hrvatske te izrazili zabrinutost zbog iskrivljenog prenošenja i neznalačkih tumačenja pojedinih izjava novoimenovanog ministra.

Želi li se društvo približiti razrješenju ključnih prijepora hrvatske povijesti u prošlom stoljeću, a onda i sretnijem razvitku u ovom, valja razvijati kulturu dijaloga i međusobnoga uvažavanja, za što su zaoštreni oblici prosvjedničkih aktivnosti najmanje primjereni, stoji među ostalim u izjavi.
Povjesničari: Zabrinjavaju nas napadi na ministra Hasanbegovića
Izjavu su poduprli i drugi pripadnici akademske zajednice, profesori, znanstvenici te osobe iz drugih djelatnosti, njih ukupno 68, među kojima Žarko Domljan, Dubravko Jelčić, Stipe Kutleša, Zorislav Lukić, Tihomil Maštrović, Miroslav Međimorec, Nino Raspudić, Branko Salaj i Karolina Vidović Krišto.