„Veljača – veseljača?!“

Premda smo prošlih mjesec dana imali i snijega, i hladnoće, u mnogim dijelovima Hrvatske i temperaturu zraka koja na određene nadnevke nikada nije bila niža u povijesti mjerenja, siječanj je diljem Hrvatske bio relativno topao. Takva će, vrlo vjerojatno, biti i veljača!

Siječanj

Srednja siječanjska temperatura zraka, koja se prema standardima Svjetske meteorološke organizacije izračunava iz „otežanog“ srednjaka temperature zraka u 7, 14 i 21 sat, prema trenutačno dostupnim podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a bila je barem malo viša od prosječne, ne samo iz službenog klimatološkog razdoblja 1961-1990., nego i iz toplijeg razdoblja 1981-2010. Stoga se, u očekivanju službene ocjene klimatologa DHMZ-a,  već sada može reći kako će najčešća ocjena biti „toplo“.

Posljedica je to iznimno toplih dana tijekom drugog tjedna siječnja, te posljednjih tjedan dana, koji su, u skladu s prognozama, ponegdje, primjerice  u Zagrebu, bili gotovo rekordno topli. Srednja najviša temperatura zraka u istom je dijelu siječnja samo 2002. godine bila viša nego ove.

Ta toplija razdoblja više su djelovala na srednju mjesečnu temperaturu zraka od hladnijih razdoblja u prvom i trećem siječanjskom tjednu.

Zagreb Maksimir

Pritom je u nekim danima, i na kopnu i na moru, najniža dnevna temperatura zraka bila viša od prosječne najviše dnevne, a i obratno – najviša dnevna je bila niža od prosječne najniže dnevne. Zanimljivo je primijetiti i kako je razlika između najniže i najviše izmjerene temperature zraka tijekom siječnja na mnogim meteorološkim postajama bila veća nego u prošlih nekoliko godina. U Maksimiru je, primjerice, bila 26,5 °C (od -9,3 °C do 17,2 °C), a u posljednjih 10 godina veća je bila samo u siječnju 2009., i to za 0,5 °C.

Split Marjan

Na Marjanu je razlika bila manja nego u Maksimiru, što je za siječanj uobičajeno, ali se veća nije dogodila od siječnja 2004. godine. Tada je izmjereno -4,1 °C i 16,0 °C, a ove godine -2,0 °C i 16,6 °C, što je na Marjanu 3. najviša siječanjska temperatura zraka. Viša, i to za manje od 1 °C, bila je samo u siječnju 1974. i 1955. godine.

Premda je u većini Hrvatske ukupna siječanjska količina oborine bila veća od prosječne, nije bila ni blizu rekordnih vrijednosti, pa će najčešća ocjena klimatologa vjerojatno biti „normalno“ i „kišno“.

Sv. Vlaho – jugo sigurno, kiša vrlo vjerojatna

Kiše je mjestimice bilo i jutros, a još više će je biti potkraj utorka i posebice u srijedu, što će vjerojatno ponajviše razočarati stanovnike i posjetitelje Dubrovnika. Srećom, trenutačne prognoze ulijevaju nadu u optimizam zbog povećane vjerojatnosti uglavnom suhog prijepodneva u Dubrovniku na blagdan sv. Vlahe. No, ako kiša i izostane, umjereno do jako jugo jamačno neće...

Veljača prevrtača – toplo, pa snijeg, bura, pa opet toplo...

Kako i priliči, veljača će pokazati svoju prevrtljivu ćud već u prvom tjednu, ali samo nakratko, prolazno. Jačanje jugozapadnjaka i juga, te pad tlak najava su dolaska frontalnog poremećaja s kojim će biti kiše, a u drugom dijelu srijede ponegdje i snijega. U višem gorju gotovo sigurno, a vrlo vjerojatno i u nižem gorju, možda i u nekim nizinama. Osim pada temperature zraka dodatnom osjećaju hladnoće pridonosit će i bura, ponegdje jaka, pa i olujna, ne samo na udare. I to već u srijedu na sjevernom dijelu, a u četvrtak uzduž cijelog Jadrana. No, već za vikend ponovno će biti toplije, uz vjerojatno novo jačanje jugozapadnjaka i juga.

Beskrajan dan!

Podrobnija prognoza za sljedeće dane, koju danas priprema Tanja Renko, dipl. ing., voditeljica Odjela za upozorenja na opasne vremenske pojave Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a moći će se pogledati u emisijama Vrijeme, nakon Dnevnika 1, 2 i 3 na HTV1, te na HTV2 u poslijepodnevnom Regionalnom dnevniku, te u večernjoj emisiji Vrijeme na Drugom. I za HTV4 će pripremati prognoze za sutra za mnogobrojne gradove ne samo u Hrvatskoj i Europi, nego i diljem svijeta.
Stoga je već u današnjoj emisiji Dobro jutro Hrvatska, koja se može pogledati putem usluge HRTi Davor Meštrović zaključio kako će joj današnji dan biti beskrajno dug, ali srećom ipak ne kao Billu Murrayu u filmu „Beskrajan dan“.

Uostalom, ni Tanja nije cinična kao meteorolog kojeg glumi u tom filmu, posvećenom Philu Punxsutawneyu, sviscu - „meteorologu“. Njega će i sutra biti u mnogobrojnim svjetskim medijima jer će, kao i svakog drugog dana veljače, „šapnuti“ vidi li svoju sjenu ili ne. Ako je vidi – prema vjerovanju slijedi 6 tjedana zime, a ako ne vidi – stižu topliji tjedni. U SAD-u, naravno.

Slična, ali medijski manje razvikana vjerovanja postoje i u hrvatskoj pučkoj meteorologiji, a koje su sve životinje, i kako, poznate kao „najavljivači“ vremena sljedećih tjedana i mjeseci u Hrvatskoj i okolici može se pročitati u Meteo kutku objavljenom prije gotovo godinu dana.

Najhladnije i najsnježnije već iza nas?!

Bez svisca, mušica, jazavca, medvjeda, slavuja i drugih, ali uz pomoć posljednjih znanstvenih izračuna ne može se jamčiti već uz vrlo veliku vjerojatnost prognozirati kako smo u većini Hrvatske već proživjeli najhladnije i najsnježnije razdoblje ove zime. Unatoč zahladnjenju u četvrtak i petak, ovaj će tjedan veljače biti iznadprosječno topao, a vrlo vjerojatno i sljedeći. Mogućnost za ponovno hladnije razdoblje i povremeni snijeg ponovno se pojavljuje u trećem tjednu veljače. No, trenutačno je vrlo mala vjerojatnost za ponavljanje hladnoće iz prvog i trećeg tjedna siječnja, kada su u mnogim mjestima kontinentalne Hrvatske bili cjelodnevni minusi, pri čemu se u gorju temperatura zraka spuštala i ispod -15 °C, a jutarnji su minusi zabilježeni i uzduž obale, čak i u Dubrovniku, gdje su prošle godine sasvim izostali.

Stoga je prilično velika vjerojatnost da će i srednja mjesečna temperatura zraka u veljači biti viša od uobičajajene, a naznake hladnijeg mjeseca od prosječnog u većini Hrvatske nema ni u sljedećih 6 mjeseci.

Anketa

Smatrate li upozorenja na opasne vremenske pojave korisnima?

Potrebno je još glasova za prikaz grafike.