'Noć muzeja 2016.' posvećena biskupu J. J. Strossmayeru

Ovogodišnja Noć muzeja posvećena je jednom od najznačajnijih Hrvata u povijesti, a vjerojatno i najvećem 19. stoljeća kada su muzeji u pitanju. Zašto hrvatska kultura neizmjerno puno duguje biskupu Josipu Juraju Strossmayeru, provjerila je ekipa Dobrog jutra.

Blizanci Josip i Juraj rodili su se u Osijeku 1815. Nažalost, jedan od njih umro je pri porodu, a kako roditelji nisu znali koji, preživjelom su dječačiću dali oba imena - Josip Juraj. Strossmayer, kako je rekao Matoš u 'Nekrologu' 1905., bio je jedan od najvećih Hrvata. Matoš za Strossmayera kaže da je bio kralj hrvatskog naroda. Ne po milosti rođenja, ne po volji bajuneta da je došao po oružju nego je to bio po milosti Duha svetoga i po volji naroda svoga, kazuje povjesničar Mirko Ćurić.

Gdje god je bio i čega god se uhvatio, Josip Juraj Strossmayer pretvarao je u zlato. Njegov vizionarski pogled na svijet pomaknuo je društvo. U Đakovu, gdje je izgradio katedralu, nalazi se Strossmayerov spomen-muzej. Podsjeća na to koliko je nadbiskup zadužio slavonski gradić. On je jedan od najvećih kulturnih djelatnika, kulturnih biskupa koji je, možemo reći, najviše doprinio kulturi u hrvatskom narodu i to u 19. stoljeću koje je bilo prijelomno i kada se budila ta hrvatska svijest. Strossmayer je taj koji je, rekao bi,h nemjerljivo doprinio tome, ističe Tadija Crnjak, ravnatelj Spomen-muzeja Josipa Juraja Strossmayera. Itekako je bio značajan u Europi, poznavao je važne ljude i to mu je pomagalo kako u nabavljanju slika tako i u svemu što je radio, poznavao je pet, šest jezika što mi je sigurno dobro došlo u njegovom djelovanju.

Međutim, gotovo da cijeli grad čuva uspomene na svog mecenu, pa je tako uređena i spomen knjižnica biskupa J.J.Strossmayera. U zasebnoj prostoriji ormari su iz biskupova vremena, a uredili smo je uspoređujući fotografije koje smo pronašli u Strossmayerovom Koledaru iz 1907. Ovdje se trenutno nalazi oko 4 500 do 5 000 svezaka knjiga, objašnjava viša knjižničarka Tihonija Zovko.

Josip Juraj istovremeno je zagovarao ideju južnoslavenstva, ali i okrenutost Europi. Znao je da će kolosalne ideje lakše ostvariti u Zagrebu. Strossmayer je smatrao da samo znanost, obrazovanje i kultura i umjetnost mogu osigurati prosperitet i ulogu jedne nacije među drugim narodima, dodaje predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić. Imao je četiri velika kapitalna projekta. To su Akademija 1861., onda 1874. moderno zagrebačko Sveučilište, 1882. katedralu u Đakovu i 1884. otvaranje Strossmayerove galerije.

Njegova putovanja po Europi nikad nisu bila turistička. Najbolje od Europe htio je dovesti u Hrvatsku. Za vrijeme boravka u Rimu 1859. godine kada se suočio s djelima velikih renesansnih majstora poput Leonarda, Michelangela, Raffaella, Strossmayer dolazi na ideju da, kako je rekao, svom narodu namakne muzej slika da mu bude školom i pobudom, objašnjava prof. Borivoj Popovčak, upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora. Do osnutka i otvorenja Galerije 1884., Strossmayer je uspio pribaviti 284 umjetnine od kojih je 256 ušlo u stalni postav, a nastavio je darivati Galeriju do svoje smrti 1905. godine tako da je krajnji zbir njegove donacije iznosio 304 umjetnine.

Financirao je i naše umjetnike. Šenoi je primjerice u godinu dana dao 600 forinti, što je u ono doba bila godišnja učiteljska plaća. Bio je nadbiskup, političar, mecena i vizionar. Zanimljivo je da su sve institucije koje je on osnovao preživjele do današnjeg dana i danas osiguravaju prepoznavanje hrvatskog identiteta, ističe akademik Kusić.

Postoje samo dvojica pred kojima sam imao dojam da pripadaju nekoj drugoj vrsti nego mi ostali - Bismarck i Strossmayer. Zapisao je to jednom prilikom Marco Minghetti, talijanski kraljevski ministar. Danas kad je svatko krenut svojim problemima i misli samo na sebe, teško da će se javiti jedan takav lik, mišljenja je prof. Popovčak.

Njegov rodni Osijek, biskupsko Đakovo i kulturni Zagreb, ali i cijela Hrvatska danas Strossmayeru odaju počast. A Noć muzeja najbolji je mogući način za to.