"Nije istina da je većina ministara zatražila nova zapošljavanja"

Nije istina da je većina ministara na današnjoj sjednici Vlade zatražila nova zapošljavanja, izjavio je večeras novinarima potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko. To nitko nije tražio, kazao je.





Ekonomski analitičar, prof. Luka Barić za Dnevnik 3 prokomentirao je prvu sjednicu Vlade.





Na dašanjoj sjednici Vlade ministri su uglavnom predstavljali kakvo su stanje zatekli u svojim resorima, većina njih rekla je kako zapravo nedostaje ljudi za posao koji je pred njima. Na izlasku iz Vlade novinari su ih pitali znači li to nova zapošljavanja u javnoj upravi, većina ih je negirala, rekavši da to znači promjenu koeficijenata, preraspodjelu i bolje zapošljavanje ljudi. 

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade za glasnogovornicu Vlade imenovana je Sunčana Glavak, Neven Zelić je predstojnik Ureda Predsjednika Vlade. Bojan Glavašević, čiju su smjenu godinu dana tražili branitelji u Savskoj 66 nije danas razriješen dužnosti, ali on je na Twitteru javnost obavijestio da je, kada je to saznao, odlučio sam napisati ostavku.

Spomenimo i da je nesuđeni ministar zdravstva Ante Ćorušić imenovan vršiteljem dužnosti sanacijskog upravitelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Vrlo interesantno da je tema prve sjednice Vlade bilo zapošljavanje u državnoj upravi, rekla je članica Predsjedništva HNS-a Anka Mrak Taritaš u izjavi za HNS TV komentirajući prvu sjednicu nove Vlade na kojoj su novi ministri govorili o stanju koje su zatekli u resorima.

U mandatu Vlade u kojoj sam bila smanjili smo broj zaposlenih u državnoj upravi za oko dvije tisuće ljudi. Svi novi ministri danas su iskazali potrebu za zapošljavanjem, a sjetimo se, ne tako davno, u predizbornoj kampanji, koalicija koja je sada vladajuća je cijelo vrijeme govorila da treba smanjiti broj ljudi i reorganizirati javnu upravu. I onda na prvoj sjednici rasprava o novom zapošljavanju. To samo govori da sve što je rečeno u predizbornoj kampanji i završava tamo, a izgleda da su tamo završile i reforme, zaključila je Mrak Taritaš.





Na prvoj sjednici vlade Tihomira Oreškovića ministri su podnijeli izvješća o primopredaji u ministarstvima. Čak njih osam ustvrdilo je da imaju manjak ljudi. Stay calm, and govern on (Ostani miran i nastavi vladati), poručio je premijer Orešković na početku sjednice. Nakon izlaganja ministara ustvrdio je kako su svi oni znali da ih čekaju izazovi, ali da se iz njihovih izlaganja vidi da postoji ogroman potencijal. Mislim da sinergijom možemo zajedno raditi i taj potencijal iskoristiti, rekao je Orešković.





U MVP još prostora za zapošljavanje

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kazao je kako je u tom ministarstvu zatekao 1098 zaposlenih, što je manje od predviđenih 1344 radnih mjesta, odnosno da još ima prostora za zapošljavanje. Istaknuo je da u proračunu ministarstva nije zatekao minus. Za 2015. je izvršeno 88% proračuna, tako da se ove godine može i uštedjeti na nekim stavkama.

Proračun MORH-a 1,3 posto BDP-a

Ministar obrane Josip Buljević rekao je kako oružane snage funkcioniraju bez problema, a o tome je brifirana i predsjednica Republike. Podsjetio je da je proračun MORH-a konstantno u padu, da trenutačno iznosi 7,4 mlrd. kuna. Misli da će u tim okvirima moći funkcionirati i dalje. Pritom je istaknuo da je do sada na zbrinjavanje migranata, kojih je do jutros u Hrvatsku ušlo više od 611.000, utrošeno ukupno 145 milijuna kuna. No, iz proračuna EU-a Hrvatskoj je za to odobreno 12,4 milijuna eura, a povučeno je tek 9,9 milijuna eura.

Hasanbegović optužio prethodnike za pretjerano zapošljavanje

Potrebno povećanje proračuna Ministarstva pravosuđa

Ministar pravosuđa Ante Šprlje naveo je kako je lani zaprimljeno 950.000, a riješeno 970.000 predmeta, dok je oko pola milijuna predmeta ostalo neriješeno. Proračun tog ministarstva u 2015. bio je 2,4 milijarde kuna, što je iznos koji okvirno zadovoljava potrebe ministarstva, uz eventualno malo povećanje, jer ima nepodmirenih troškova od 40 milijuna kuna za intelektualne usluge, rekao je Šprlje. Cijeli sustav broji 13.588 zaposlenih. U samom ministarstvu popunjeno je oko 70% od 4500 predviđenih radnih mjesta, odnosno trebat će dodatno zapošljavati, a i velik broj ljudi radi na ugovore o djelu, što također treba riješiti, zaključio je Šprlje.

Zaduženost Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture - 5,5 milijardi eura

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković upozorio da je najveći problem u njegovu resoru kreditna zaduženost (HAC, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz). Do 2020. za otplatu kredita mora se izdvojiti 5,3 milijardi eura, od čega u ovoj godini 1,47 milijardi eura. Butković navodi da je popunjenost njegova ministarstva osobljem 65 posto, a proračun je malo manji od 5,8  milijardi kuna.

Potreba za dodatnim službenicima u Ministarstvu uprave

Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović kaže da je u njezinu ministarstvu popunjenost 70 posto. Smatra kako taj resor očekuje niz reformskih poteza pa će trebati zaposliti dodatne službenike. Napomenula je da ministarstvo ima nepodmirene obveze za hitronet uslugu u iznosu od četiri milijuna kuna, a ukupni je proračun 38,8 milijuna kuna. Ističe da je Ministarstvo uprave jedno od rijetkih koje je dobilo bezuvjetno izvješće državne revizije.

Podbačaj u apsorpciji sredstava iz fondova EU-a gotovo 50 posto

Ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Tomislav Tolušić navodi da je od 330 sistematizacijom predviđenih radnih mjesta u ministarstvu zaposleno 214 djelatnika. Ističe da je apsorpcija sredstava iz fondova EU-a u 2015. bila četiri milijarde kuna, iako je bilo planirano 7,8 milijardi kuna, odnosno podbacilo se za gotovo 50 posto. U 2015. pokrenuto je 89 postupaka dodjele nepovratanih sredstava ukupne vrijednosti 9,6 miliijardi kuna. Plan je, kaže Tolušić, preko četiri operativna programa u ovoj godini pokrenuti 217 takvih postupaka ukupne vrijednosti oko 4 milijarde eura, a očekuje da će se realno povući oko milijardu eura.

Ministarstvo poljoprivrede se mora riješiti zaliha šećera

Ministar poljoprivrede Davor Romić također navodi pitanje ljudskih resursa u ministarstvu koje je, kaže, s obzirom na sistematizaciju popunjeno 80 posto. Jako je puno onih koji rade na ugovor od djelu i to je izazov riješiti, kazao je. Proračun ministarstva, smatra, uz mala povećanja bit će dostatan da ono može nastaviti normalno funkcionirati. Kao neriješeno pitanje izdvaja obvezu Hrvatske da do kraja ožujka, temeljem ugovora s EU-om, riješi pitanje špekulativnih zaliha šećera, a riječ je o 37.000 tona - kako ne bi platili kaznu od 16,7 milijuna eura.

Cilj je Hrvatska među 25 zemalja po lakoći poslovanja

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić iz svog je resora posebno naglasio da je temeljem Zakona o strateškim investicijama trenutačno prijavljeno 113 investicijskih projekata, od kojih je njih 47 spremno za nadležno vladino povjerenstvo. No, upozorio je, prema zakonu tim povjerenstvom predsjeda potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, kojeg sada nema, te je zatražio od Vlade da se to što prije riješi. Najavio je i nastavak implementacije Industrijske strategije za razdoblje do 2020. godine, s posebnim naglaskom na završetak restrukturiranja brodogradilišta. U resoru energetike jedan od prioriteta je izrada nove energetske strategije, ali i nastavak digitalizacije postupka javne nabavke. Panenić je kazao i da je to ministarstvo potkapacitirano u gotovo svim upravama te da treba razmisliti kako se kadrovirati, s obzirom na to da su plaće male. Ostale je članove Vlade informirao i o postojanju dva arbitražna spora u tijeku vezana uz odnose Ine i MOL-a, posebno uz dioničarski ugovor, zatraživši pritom odvojeni razgovor s potpredsjednikom Vlade sljedeći tjedan. Krajnji je cilj, zaključio je, da Hrvatska, koja je trenutnačo na ljestvici Doing Business na 40. mjestu iduće godine uđe među prvih 25 zemalja po lakoći poslovanja u svijetu.

Marić upozorio na brojne porezne izmjene

Ministar financija Zdravko Marić je kao pozitivne pomake u svom resoru iz prethodnog razdoblja izdvojio projekt fiskalizacije, financijsko restrukturiranje dužnika kroz predstečajne nagodbe te zakonske izmjene u segmentu financijskom sustavu i potrošačkog kreditiranja. Negativnima je, pak, ocijenio brojne porezne izmjene. Jedna od naših osnovnih zadaća mora biti jačanje porezne sigurnosti, rekao je Marić. Najavio je i prve aktivnosti ministarstva temeljem preporuka koje je Europska komisija, kako je istaknuo, naznačila kao nužne i vrlo važne, s obzirom da je Hrvatska u Proceduri prekomjernog deficita. Tu je prvenstveno izrada strategije za upravljanje javnim dugom, koji je trenutno na 90 posto BDP-a, naveo je, dodavši da sve proračunske mjere i aktivnosti moraju biti usmjerene na usporavanje njegova rasta, stabiliziranje, a potkraj mandata i na smanjivanje.

Horvat: Trenutnačo za poticaje prijavljeno 344 projekta

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao je da je ministarstvo ima 109 od predviđenih 163 zaposlenika, po čemu je ovo najmanje ministarstvo, ali ima brojne potencijale, posebno zbog projekata otvorenih za alokaciju sredstava iz fondova EU-a.  Istaknuo je i kako je trenutačno u tome ministarstvu prijavljeno 344 investicijskih projekata za poticanje temeljem zakona o poticanju investicija. Ti projekti predviđaju u tri godine oko 11,9 milijardi kuna ulaganja, 7200 novih radnih mjesta, a trenutačno je njih 91 spreman za početak investicije, rekao je.

Veliki potencijal financiranja iz EU fondova

Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović zatekao je 284 zaposlenika, a kazao je da prema gruboj procjeni nedostaje njih 137. To bi bio trošak od nekih 100 milijuna kuna, no ovaj resor ima potencijala da na jednu kunu isplaćene plaće povuče 57 kuna iz fondova EU-a. Pritom je Dobrović istaknuo da  je proračun tog ministarstva 2015. godine bio 193 milijuna kuna, a cijelog sustava 713 milijuna kuna, od čega je gotovo polovina došla iz ostalih izvora, a ne državnog proračuna, što pokazuje veliki potencijal financiranja iz EU fondova. Kao ključne probleme u svom resoru Dobrović je izdvojio pitanje čistoća zraka, kontroverze oko smještaja ministarstva, rekavši kako je pokrenuo analizu tog problema čije rezultate očekuje između sedam i 10 dana, kao i problem gospodarenja otpadom.

Kuščević: Najveći problem prenormiranost i neefikasnost sustava

Ministar graditeljstva Lovro Kuščević  upozorio je na nužnost brojnih organizacijskih i zakonodavnih promjena u svom resoru, koji ukupno u cijelom sustavu ima 1528 zaposlenih te proračun od 860 milijuna kuna. Među najvećim problemima sektora naveo je prenormiranost i neefikasnost sustava, nedostatak kvalitetnih prostornih podataka, nedostatnu kapacitiranost građevinske inspekcije, ali i sporost u provedbi legalizacije, posebno u agrenciji koja je osnovana samo za tu svrhu.

Potencijal od 17 milijardi kuna

Sektor turizma trenutačno ima 310 zaposlenih, što je samo 49 posto sistematiziranih radnih mjesta, a lani je imao proračun od oko 200 milijuna kuna. Ministar turizma Anton Kliman izdvojio da to ministarstvu kod prodaje društvenog vlasništva u turističkim poduzećima ima tek ulogu koordinatora, koja nije dovoljna, jer ono ima dovoljno stručnjaka koji poznaju problematiku te bi se postigli brži rezultati kroz njihovo veće angažiranje. Za projekte u tijeku ima puno zainteresiranih investitora. Sve to treba brzo aktivirati da se pošalje poruka investitorima, rekao je Kliman, procijenivši da ovaj resor ima potencijal da se do kraja mandata uprihodi oko 17 milijardi kuna. Ujedno je pozvao da se Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) poveća proračun jer su sve najave za ovogodišnju turističku sezonu iznimno povoljne i HTZ treba ojačati radi bolje promocije  jer padaju neka konkurentska tržišta (poput Sjeverne Afrike, Turske). Moguće je dobiti bitne pozitivne pomake za proračun uz malo ulaganja u to.

Pokrit ćemo se postojećim sredstvima

Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić navodi da je u sustavu zaposleno 388 ljudi, a prema sistematizaciji još je 108 nepopunjenih mjesta. Ističe da je u HZMO-u, kao najvećem dioniku u sustavu, u tri godine napravljena ušteda od 577 milijuna kuna, a smanjen je i broj zaposlenih, uglavnom prirodnim odljevom. Neće biti potrebna dodatna ulaganja, već ćemo se moći pokriti s postojećim sredstvima, ističe Šikić. Osnovni problem u sustavu je, navodi, Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom zbog potkapacitiranosti. Nedostaje im veliki broj stručnjaka, kao i prostor. Upozorava i na slabu suradnju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s gospodarstvom jer, kako je rekla, nisu dovoljno dobro planirane prekvalifikacije u odnosu na potrebe tržišta rada.

U zdravstvu manjak od 2,5 milijarde kuna

Ministar zdravlja Dario Nakić navodi da je u sustavu nakon sanacije u 2014. ukupan manjak u 2015. iznosio 2,5 milijarde kuna, odnosno smanjen je za 300 milijuna kuna. Mi smo se obvezali EU-u da će se te obveze smanjiti za 700 milijuna kuna, što znači da to nismo ispunili, upozorava Nakić. Najavljuje reorganizaciju sustava i kaže kako projekcije pokazuju da bi se u 2017. ili do kraja 2018. sustav mogao stabilizirati. Upozorio je na porast troškova HZZO-a koji je iznosio oko 15 posto pa će biti potrebna revizija njegova poslovanja. Umjesto najma mogao se kupiti helikopter. Platili smo 11 milijuna kuna, a novi helikopter košta 30 milijuna kuna, znači za godinu dana mi sami sebi kupimo helikopter, kaže Nakić.

Sustav socijalne politike i mladih je prilično realno planiran

Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić navodi da je u ministarstvu zaposleno 257 osoba, a u cijelom sustavu ukupno 6746.
Proračun je prošle godine iznosio 4,7 milijardi kuna i ostalo je neutrošenih 188 milijuna kuna. Sustav je prilično realno planiran koliko ja vidim, kazala je.