Ministar Nakić objasnio kako ćete plaćati nadstandard

Dok se ulicama valjaju prosvjedi, a mediji raspravljaju o nacistima i komunistima, na vrata hrvatskog zdravstva, čini se, kuca nova etapa privatizacije. 

O reformama zdravstva slušamo još od početaka hrvatske države. Vidjeli smo već štošta - smanjivanje broja liječnika u primarnoj zaštiti, uvođenje dopunskog osiguranja, reduciranje na listi lijekova, liste čekanja koje su sve dulje i dulje, bolnice koje zapadaju u dugove bez obzira vode li ih ravnatelji ili sanacijski upravitelji. Nabrajanju simptoma bolesnoga zdravstvenog sustava nema kraja, no još se nije pojavio ministar s rješenjem. Dario Nakić, novi ministar zdravstva, najavio je lijek.

Prema ideji novog ministra, građani bi trebali dodatno plaćati sve usluge izvan osnovnih zdravstvenih pregleda: dijagnostiku, specijalistički pregled, lijekove itd. Plaćali bi gotovinom ili dodatnim osiguranjem, možda i u privatnim osiguravajućim tvrtkama.

Ono na čemu ćemo nastojati raditi, to se zove nadstandard, dakle ono što ne spada u osnovna prava, kazao je ministar.

Što bi sve trebao uključivati nadstandard o kojem ministar govori, nije jasno. Kvaliteta bolničkih apartmana, ugradbenih materijala, prema nekim teorijama čak i operacija preko reda, sve bi to moglo ovisiti o tome koju si policu osiguranja pacijent može priuštiti. Nezavisni sindikat i udruga pacijenata upozoravaju da bi ove mjere u težak položaj dovele oko tri milijuna ljudi u Hrvatskoj.

Spomenka Abveršek iz Samostalnog sindikata zdravstva kaže kako je ministar mislio da će osnovnom košaricom zbrinuti svakoga građanina. A to znači da će vas, ako vam je ugrožen život, zbrinuti. Ali iza toga postoje i rehabilitacije, i lijekovi, i stvari koje građanin, da bi se doveo u potpunu funkciju, mora rabiti u javnome zdravstvu. E, to ćemo rješavati policama, objašnjava ona.

Prijepore je izazvala i najava da će se takozvani prekomjerni odlasci na preglede građanima ubuduće naplaćivati. Liječnici upozoravaju da su hitne službe, osobito vikendima, pretrpane građanima koji ne trebaju hitnu obradu.

Trpimir Goluža iz Hrvatske liječničke komore kaže: Mi smo sada u situaciji da gotovo od 40 do 50 posto pacijenata koji dođu na hitni prijem nisu u kategoriji hitnih bolesnika koji trebaju taj oblik zdravstvene skrbi i obrade.

Ljudi čekaju na pregled više sati, desetke sati, što direktno ugrožava zdravlje ljudi koji su teško i ozbiljno bolesni,
nadovezuje se ministar Nakić.

Zagovornici ministrove metode smatraju da će udaranje po džepu veoma brzo disciplinirati građane i uputiti ih da za manje hitne probleme idu k obiteljskom liječniku u dom zdravlja.

To je pitanje odgovornosti, pitanje mentaliteta prosječnog hrvatskog građanina. Mi trebamo na tome poraditi, a mislim da je ovaj put koji je predstavio ministar vrlo dobar, kaže Trpimir Goluža.

Nezavisna sindikalistica Spomenka Avberšek smatra pak da su kaznene mjere nedopustive. Ne mogu oni kažnjavati pacijente zato što oni u osnovnoj zdravstvenoj zaštiti, a to su domovi zdravlja, to ne mogu realizirati, primjerice subotom i nedjeljom, komentira. Problem je u sustavu, smatra Abveršek, a ne u građanima koji taj sustav ionako plaćaju.

Upozorava liječnike da nisu svi građani završili medicinu da bi znali što im je činiti: Mi imamo samo jedan život. I nekakvi bolovi u trbuhu, recimo, pacijent ima pravo shvatiti da mu se nešto događa i provjeriti je li to nešto za što bi se trebao zabrinuti ili ne. I sad bi ga trebalo kazniti zato što je za to pitao stručnjaka?

Ne - odlučna je Abveršek. Ali slaže se da čovjek u takvom slučaju treba ići k obiteljskom liječniku. Da bi se od građana mogla tražiti disciplina i odgovornost, primarna zdravstvena zaštita mora im biti dostupna stalno. Očito je, malo je novca, a mnogo teških problema koji čekaju novog ministra.





Za emisiju Hrvatska uživo ministar Nakić pokušao je objasniti što će za hrvatske građane značiti gore spomenuti "nadstandard".

Upitan koliko ima istine u medijskim napisima koji prenose njegovu izjavu da će smanjiti mogućnost odlaska na magnetsku rezonanciju pacijenatima koji to rade jednom godišnje, jer za tim nema potrebe, odgovara:

Doista postoji kod nas danas prekomjerno upućivanje na dijagnostičke pretrage, što stvara nepotrebna odlaženja pacijenata, gužve za one koji doista trebaju i žurno čekaju takvu pretragu. Dok sam ja bio ravnatelj zadarske bolnice, kada smo analizirali zbog čega se upućuju pacijenti, došli smo do toga da smo napravili, zamislite, dvije paralelne liste za CT. Jedna lista koja je bila za pacijente koji su imali maligne bolesti i koji nisu smjeli čekati, dakle oni nisu bili ti koji su mogli čekati tri ili četiri mjeseca da dođu na pregled, nego su morali dolaziti u roku mjesec dana, i drugi su bili oni koji nisu trebali... Ja nisam spreman iz svog zdravstvenog osiguranja, a vjerujem ni vi, izdvajati za nešto što nije potrebno, objasnio je.

S obzirom na to da se pacijenti ne šalju sami na preglede, nego to čine liječnici, ministar kaže kako će izraditi algoritme odnosno postupnike koje će napraviti hrvatska stručna društva, a u kojima će pisati da se preporuča, dakle nešto što se ne odnosi ni na kakva hitna i akutna stanja, nego nešto što se preporuča u nekakvim rutinskim stvarima. Ako vi želite na vaše vlastito inzistiranje, ako to baš vi hoćete provjeriti još jednom, i to ćemo vam omogućiti, ali ćete za to platiti dodatno osiguranje, što je nadstandard.

Zakon o pravima pacijenata kaže da ljudi imaju pravo na drugo mišljenje, upitan bi li se to drugo mišljenje u budućnosti po ovoj novoj reformi trebalo platiti, Nakić odgovara: Mi ne možemo potpuno ograničiti prava na drugo mišljenje, ali ćemo ograničiti hodanje od nemila do nedraga, od jedne do druge specijalizacije, od jedne do druge ustanove, i ponavljanje pretraga uzalud.

Na pitanje bi li pušači trebali plaćati višu stopu osiguranja, kaže: Osnovnog ne. Nastojat će, dodaje, potaknuti, a ne kažnjavati zdrave stilove života. Rekao je i da on ne vidi nikakvu privatizaciju zdravstva o kojoj mediji pišu.