Opus Ivana Meštrovića kroz prizmu nagog tijela i erotskih čitanja

Izložba 'Skulptura i nagost - tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića' otvorena je sinoć u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Predstavlja opus velikog umjetnika kao rijetko dosad - kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja.

Tema je obrađena kroz 69 izloženih Meštrovićevih skulptura i crteža nastalih u širokom vremenskom rasponu od bečke studentske faze do poslijeratnog razdoblja. Djela su za izložbu prikupljena iz zbirki nasljednika Ivana Meštrovića i fundusa Atelijera Meštrović iz Zagreba, Galerije Meštrović iz Splita, Gliptoteke HAZU, zagrebačkog Kabineta grafike HAZU te splitske Galerije umjetnina. Tema tjelesnosti prikazana je u različitih aspektima, a jedan od njih je erotika koja je dosad bila samo djelomično interpretirana i nikada nije bila ovako cjelovito istražena kroz tekstove i postav, rekla je Barbara Vujanović, koja je uz Zoranu Jurić Šabić i Dalibora Prančevića autorica izložbene koncepcije.

Izložbom se istražuju tri teme, nelagoda tijela i pojam drugačijeg, odnos spram antike koju interpretira sukladno svojim interesima i interpretacije njegovog djela s polazišta autobiografskog čitanja, dodala je. Objasnila je kako te teme u likovnom postavu Filipa Beusana nisu odvojene, a u Gliptoteci će se, uz pomoć osvjetljenja dati snažni akcent na tijela žena i muškaraca. Meštrovićevo stvaralaštvo promatra se kroz tri čitanja, koja se u izložbenom narativu isprepliću, dok su u katalogu predstavljeni zasebno, kroz tri teksta - 'Nelagoda tijela (Tenzije u prikazu: starost, erotizirani pathos, drugačija spolnost, neposredna putenost' Dalibora Prančevića, 'Između dva Erosa i dvije Afrodite - klasično poimanje tjelesnosti' Barbare Vujanović i 'Požar čula' Zorane Jurić Šabić.

Prva cjelina obrađuje radove s različitim problematikama nagosti, estetike ružnoga i afirmacije drugoga, a obuhvaća prva desetljeća prošlog stoljeća dok je Meštrović stvarao u europskim kulturnim prijestolnicama, Beču, Parizu, Londonu. Cjelina Zorane Jurić Šabić prikazuje dio Meštrovićeva opusa posvećenog ženskim aktovima, skulpturama i crtežima iz dvadesetih godina, koje su dio Meštrovićeve biografije i mogu se sadržajno interpretirati poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao.

Barbara Vujanović u svom poglavlju obrađuje djela Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja te ranija i kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija. 

Izložba će biti otvorena do 26. veljače, a njome je započeo novi tematski ciklus predstavljanja Meštrovićeva opusa.