Erik Nielsen: Reformama gospodarstvo prilagoditi modernijem svijetu

U emisiji Druga strana naš financijski analitičar Željko Kardum razgovarao je s Erikom Nielsenom, glavnim ekonomistom Unicredit banke,  organizatorom investicijske konferencije u Kitzbühelu i predstavnikom vjerovnika na toj konferenciji.

U večerašnjoj emisiji govorio je o mnogočemu – od toga kakav je dojam u Kitzbühelu ostavio mandatar za sastavljanje vlade Tihomir Orešković do  prijedloga tzv. monetarne reforme koju u javnost plasiraju neki hrvatski ekonomisti koji teže sudjelovati u budućoj vladi.

Nielsen je rekao da su investitori cijenili to što je Orešković posjetio zimsku konferenciju investitora. Stekli smo dojam da je to čovjek koji želi poslovati. Nije obećao ništa, no to nitko od njega nije ni očekivao. Došao je poslušati, zanimalo ga je do čega je investitorima stalo. Ključna je poruka bila da su potrebne promjene, donošenje mjera koje će onemogućiti daljnji rast javnog duga, neupletanje u monetarnu politiku. Vrlo je bitna i politička orijentacija Hrvatske, s obzirom na zemlje poput Poljske i Mađarske, rekao je, među ostalim, Nielsen.

Prema njegovu mišljenju, vlada bi se nakon formiranja trebala izjasniti o tri načela – morala bi zaustaviti rast javnoga duga, nastaviti podupirati neovisnu monetarnu politiku te biti otvorena za poslovanje s Europom. Rast javnoga duga možete zaustaviti na razne načine. Jedan je povećanje primarnoga suviška. Povećanje i ne mora biti veliko. Možda 1,5% BDP-a tijekom jedne ili dvije godine. No važno je da pokažete da imate plan te da taj plan počnete provoditi, istaknuo je Nielsen.

Vezano uz nužne strukturalne reforme s Oreškovićem je razgovarao o švedskom iskustvu. Švedska je znatno smanjila javni dug i troškove javnoga sektora, i to ponajprije liberalizacijom gospodarstva. Administracija je postala učinkovitija, a provedene su i pravosudne reforme. To je pojačalo rast gospodarstva. Budućeg je premijera to veoma zanimalo, naglasio je Nielsen.

Monetarna je politika nešto što nova vlada ne bi trebala dirati jer, kaže, to bi povećalo zabrinutost stranih ulagača i rejtinških agencija. Neovisna monetarna politika ne smije se potkopati, savjetuje Nielsen. Ne postoji primjer potkopavanja neovisnosti središnje banke koji međunarodna financijska zajednica nije primijetila ili kaznila, rekao je te naveo primjer Poljske kojoj je u petak srozan rejting.

Prema njegovim riječima, za rejting su ključne gospodarske prognoze
i vjera u institucije te stupove društva. Misli da imamo dobre šanse ako vlada osmisli uvjerljiv plan i počne ga provoditi.

Na pitanje je li trenutačni hrvatski dug golem problem nije mogao odgovoriti. Lakše je provesti reforme kada javni dug u odnosu na BDP nije tako visok. A tako je kako je. Morate se nositi s time. No važno je da ste vidjeli primjere iz nekoliko zemalja koje su brzo smanjile dug u odnosu na BDP. Posebno nakon liberalizacije gospodarstva i jačanja rasta, rekao je Nielsen. Hrvatska ima sreću jer je kriza na
neki način prošla ili je oslabljena. Zbog toga vam ne trebaju veći porezi da povećate fiskalni rast. No trebaju vam reforme koje će s vremenom gospodarstvo prilagoditi modernijem svijetu
, rekao je.

Istaknuo je i da je Hrvatska na dobrom glasu u Njemačkoj i Austriji.

Prije nego što se pridružio Unicreditu, Erik Nielsen bio je glavni ekonomist Goldman Sachsa za Europu, glavni ekonomist MMF-a i Svjetske banke za Rusiju i Tursku te specijalist za rješavanje problema državnih dugova diljem svijeta.