Običaji za blagdan Sveta tri kralja

6. siječnja slavi se blagdan Sveta tri kralja, važan je to datum rimokatolicima, jer se njime obilježava i kraj proslave Božića. Trenutak je to kada se vjernici trebaju pokloniti Bogu i darovati mu ono što nose u srcu.

Zanimljivo je da se uz ovaj blagdan ne veže obilje običaja i da se, kako je otkrio još etnolog Luka Ilić Oriovčanin i kasnije Milovan Gavazzi, on u gotovo svim krajevima Hrvatske obilježava na isti način.


Ivana Bilen svratila je u Viškovo i zabilježila kako muška klapa Kastav njeguje običaj koledavanja na blagdan Sveta tri kralja.
 
Muška klapa Kastav već više od 20 godina promovira starinski običaj koledvanja (čestitanja) po Kastavštini. Običaj je opisao Ivo Jardas u knjizi Kastavština, građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru izašloj u Zborniku tiskanom u Zagrebu 1957. godine.



Melkior, Baltazar i Gašpar, odnosno članovi Muške klape Kastav, obilaze Kastavštinu, a u svakom ih domu domaćini počaste črnim vinom te im daju dobru ruku u obliku novca, dok su nekada darivani fijurinima, jabukama i orasima. Za zahvalu domaćinima Tri kralja zapjevaju prigodnu pjesmu.


Marina Medved Pulić bila je u Novakima Bistraniskim te od bistranske pjesnikinje Vere Grgac doznala kako Sveta tri kralja tamo obilježavaju.
Tri kralja, tri dara za trojedinog Boga. Zlato su poklonili kralju, tamjan Bogu, a plemenitu mast čovjeku. Običaj je danas, ili dan uoči blagdana, da se donese blagoslovljena voda kojom se blagoslovi cijela kuća i ukućani. A i pjevaju se još uvijek i božićne pjesme.