Pobudite tjelesnu aktivnost kod djece

Tjelesna aktivnost ima značajnu ulogu u prevenciji bolesti i trebala bi biti prioritet pojedinaca i cijelog društva. 

Prema nekim istraživanjima nesvjesno sjedimo i do 15 sati na dan zbog čega trpe i mišići i kralježnica. Posebno zabrinjava visok udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata, njih čak 92 % njih nije dovoljno aktivno. Prema podacima Eurobarometra čak 65 % odraslih u Hrvatskoj vrlo rijetko ili nikad ne vježba.

U Dobrom jutru gostovala je dr. sc. Sanja Šalaj, profesorica na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu koja je objasnila zašto je važno biti dovoljno tjelesno aktivna. A kako to napraviti zajedno s djetetom pokazale su sedmogodišnja Hana Kozina i kineziologinja Mateja Krmpotić.

Tjelesna neaktivnost jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice odnosno, 4. vodeći rizični čimbenik smrtnosti (nakon visokog tlaka, konzumacije duhanskih proizvoda i visoke koncentracije glukoze u krvi). Zato je najvažnije trgnuti se i pokrenuti i početi redovito vježbati.

Zabrinjava trend porasta tjelesne neaktivnosti, ne samo kod odraslih nego i kod djece. Udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata u zadnjih 10 godina povećao prosječno za čak 12,5%. Tjelesna aktivnost, vježbanje i bavljenje sportom ima puno zdravstvenih dobrobiti i često se kaže da na svijetu ne postoji bolji lijek za čovjeka od redovitog vježbanja. Ali do toga se dolazi malo pomalo. Prvo se treba početi više kretati tijekom dana, manje sjediti, a onda postupno se uključiti u neki oblik vježbanja odnosno treninga.

Osnovna preporuka za djecu je 60 minuta dnevno, dok je za odrasle 150 minuta tijekom tjedna umjerene do intenzivnije tjelesne aktivnosti. Kad bi 30 minuta svaki dan roditelji bili aktivni sa svojom djecom dostigli bi razinu preporučene aktivnosti i za sebe i za dijete. Vježbanje kod djece važno je za kardiovaskularni sustav, mišiće i kosti, razvoj spretnosti ali i održavanje zdrave tjelesne težine. Također, djeca koja su aktivnija bolje se koncentriraju i imaju i bolje ocjene u školi

Prof. Šalaj istakla je da se navike stvaraju od najranije dobi. A potičući djecu na kretanje i roditelji mogu postati aktivni. Igrajte se sa svojom djecom. Predložite djetetu da uzmete loptu, reket, vijaču i izađete s njim na dvorište ili dječje igralište.

Do polaska u školu djeca bi trebala moći i znati pravilno trčati, bacati i hvatati malu loptu jednom rukom, voziti bicikl bez pomoćnih kotača, preskakati vijaču, a do 10. godine plivati i s veseljem sudjelovati u različitim sportskim aktivnostima. Nažalost, neka djeca to ne mogu.

Odraslima prof. Šalaj preporučuje za početak da svakih 20 minuta ustanu i prorešetaju po uredu, naprave nekoliko vježbi razgibavanja i istezanja. Nakon toga, mogu napraviti i druge promjene u danu: treba što manje sjediti u slobodno vrijeme, primjerice prošetajte koju tramvajsku stanicu. Ubaciti u svakodnevni raspored 30 minuta brzog hodanja. I tek nakon par mjeseci razmislite o nekom od organiziranih oblika vježbanja, 3 puta tjedno. Odaberite onu aktivnost koja vas najviše motivira, to može biti ples, nogomet, trčanje ili čak dizanje utega. 

Važno je naglasiti da djeca uče oponašanjem, pa tako gledajući roditelje i oni postaju aktivni ili neaktivni. Jedni će nakon ručka sjesti pred televizor, a drugi će izaći u šetnju. Neki će vikend provesti na izletu u prirodi, a drugi igrajući video igrice.

Ako želimo da djeca budu aktivna, i mi moramo biti aktivni, biti dobar primjer.